Minimalna studentska satnica bit će 20 kuna, plaće se studentima moraju isplatiti do 15. u mjesecu, a od iduće godine preko student-servisa moći će raditi i izvanredni studenti. Neke su to od novosti koje donosi Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju studentskih poslova koji je u četvrtak pušten u javno savjetovanje.

- Radi se o zakonu koji pokušava zaštititi studente tako da se poštuju njihova prava, te da se osigura naknada, a da im se pritom ne uskrati rad - kazala je prije sjednice Vlade ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. 

Istaknula je da novi nacrt zakona o radu studenata proširuje mogućnost rada na sve studente koji nisu u radnome odnosu. Za rad preko student-servisa bit će dovoljan 1 ECTS bod u prethodnoj akademskoj godini ili upis na visoko učilište, a posredovanje u zapošljavanju obavljat će studentski centri ili visoka učilišta, odnosno centri za studentski standard. Njihova će provizija biti 12 posto od neto zarade studenata, a studentima će morati osigurati pravnu pomoć i osiguranje od ozljeda na radu. Studenti će moći ugovore sklapati i preko interneta, piše Novi list. 

- Studentski poslovi se trenutno obavljaju na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996. godine. Određena je područja potrebno jasnije definirati, a uočeno je da određena pitanja nisu uopće uređena te postoji niz pravnih praznina vezanih uz ovo područje. Zbog toga je potrebno izraditi jedinstveni zakon kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova - poručili su iz Ministarstva obrazovanja.

Istovremeno, iz Mreže Mladih Hrvatske, gdje upozoravaju na ozbiljne probleme vezane za studentski rad.

- Studenti su često u začaranom krugu. Ovisno o uspjehu studiranja (o skupljenim ECTS bodovima) se određuje i visina troškova studiranja, tako da često zbog opterećenosti radom, rastu troškovi studiranja što povećava opterećenost radom, što povećava troškove studiranja i tako u nedogled- poručuju iz Mreže.

Iz Mreže ukazuju i na podatak od prošle godine da je od 122.972 redovita studenta preko Studentskog Centra radilo 84.517 studenata, koji su ukupno zaradili 1.145.014.967,55 kuna, što je prosječno 13.547,75 kn po studentu godišnje.

- To znači da je prošle godine 68.73% studenata izvadilo barem jedan studentski ugovor preko nekog od studentskih centara. Ako pretpostavimo da je prosječna satnica oko 20 kuna, u godini dana student koji radi odradi 677 sati. To znači da prosječni studenti koji radi za vrijeme školovanja odradi 17 tjedana u punom radnom opterećenju od 40 sati tjedno. To znači da taj prosječni student godišnje više od 4 mjeseca provede u punom radnom opterećenju. Time se, jasno, dovodi u pitanje kvaliteta studiranja i ishodi studiranja, pogotovo ako uzmemo u obzir indicije da je Hrvatskoj stopa dropouta u visokom obrazovanju znatno više od prosjeka Europske unije - naglašavaju iz Mreže Mladih.

 Zakon, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. u tom će smislu strože uređivati i obaveze poslodavaca, a kazne za prekršitelje će ići i do 100.000 kuna.

Iz Mreže Mladih Hrvatske poručuju kako se nadaju da će novi zakon riješiti problem korištenja studenata kao jeftine radne snage, te da će se uvjeti rada, visina naknade za rad, neadekvatno plaćanje rada vikendom, praznicima te noću, kao i da će se zahtjevima za puno radno vrijeme putem rada preko SC-a stati na kraj.

U Radnu skupinu za izradu nacrta prijedloga zakona kojim će se urediti zapošljavanje i rad učenika i studenta uključeni su predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, učenika, studenata, studentskih centara, poslodavaca, sindikata te djelatnici Ministarstva znanosti i obrazovanja.