Minimalna plaća će u idućoj godini iznositi 970 eura bruto, odlučila je Vlada na jučerašnjoj sjednici. To je 130 eura više nego u ovoj godini, i iznos koji čini 54 posto prosječne bruto plaće u Hrvatskoj. Za poslodavce koji će više plaće morati isplaćivati Vlada je predvidjela kompenzacijske mjere preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

- U prerađivačkoj industriji da HZZ u prva tri mjeseca 2025. nadoknadi rast minimalne plaće. Za svakog radnika koji prima minimalnu plaću poslodavac će moći zatražiti kompenzaciju između sadašnje i buduće plaće, najavio je Plenković. Ministar rada Marin Piletić kazao je da se u posljednjih osam godina minimalna plaća povećala za 134 posto. Vladin je cilj, dodao je, do kraja mandata minimalnu plaću povisiti na 1.250 eura.

Nakon sjednice Vlade Plenković je objasnio da je ovo mjera kojom poslodavcima daju vremena, tri mjeseca "da stanu na noge".

Na pitanje o prijedlozima sindikata da minimalac raste više nego što je Vlada predvidjela, odgovorio je kako je "najvažniji osjećaj za realnost".

- Proces dizanja standarda nikad nigdje se nije dogodio preko noći, toga nema. Moramo biti malo strpljivi, trudimo se. Kad donosimo odluku o povećanju minimalne plaće, onda obavimo konzultacije s više sindikata, i s poslodavcima te pokušavamo staviti na stol ono što je realno - zaključio je Plenković. 

- Da je minimalna plaća 970 eura neto, to bi bio potez dostojan građana. Ovako, to je više inflatorno usklađivanje. Osobno mislim da bi minimalnu plaću trebalo ukinuti pa da tržište samo regulira plaću. Licitacije nisu dobre. Ako tržište samo nije u stanju osigurati tisuću eura neto plaće radniku, onda nešto s tim tržištem nije u redu, i to danas, kad se hvalimo da potražnja za radnom snagom osigurava visoke plaće, komentar je ekonomiste Petra Vuškovića. Podizanje minimalne plaće, dodaje, stvara problem niskoprofitabilnim industrijama poput tekstilne.

- Podizanje mininalca je zapravo "oglas" radnicima iz Azije da dođu ovdje raditi, da je isplativo. Žao mi je bilo kojeg Hrvata koji nema plaću kod svojeg poslodavca od 1.000 eura neto, zaključuje Vušković.

Za mišljenje smo pitali i sociologa Ivana Burića, koj odgovara kako je minimalni dohodak vrsta državne intervencije.

- Omogućuje povećanje kupovne moći najnižim društvenim slojevima, čiji rad nema veću tržišnu vrijednost. S tim radom si ne mogu priuštiti ona potrošačka dobra i usluge koji stoje na raspolaganju ljudima sa standardnim primanjima, kaže Burić. Ako se potiče kupovna moć velikog broja pojedinaca, dodaje, to mora utjecati i na ukupnu ekonomiju.

Nakon što je pak Ministarstvo financija na čelu s Markom Primorcem početkom mjeseca najavilo zakonsko ukidanje naknade za ugovaranje i vođenje osnovnog računa u bankama, i klijenti se tome poveselili, iz banakarskog svijeta stiže "hladni tuš" - Zagrebačka banka je najavila kako od 8. siječnja 2025. ukida naknadu za ugovaranje osnovnog računa od 1,99 eura mjesečno i naknadu za vođenje osnovnog računa u istom tom mjesečnom iznosu, ali uvodi više naknade na štošta drugo. Primjerice, vođenje Ekspert paket-računa raste sa 7,96 na 11,50 eura mjesečno, vođenje Zlatnog paket-računa sa 10,62 na 15 eura mjesečno, poskupljuju i brojne druge naknade, njih preko dvadeset.

I ostalih smo nekoliko banaka pitali planiraju li poskupljivati naknade. Odgovorio nam je većinski državni HPB, u kojem kažu kako "u ovom trenutku ne postoje faktori zbog kojih bi u nadolazećem periodu dizali naknade". Isto poručuje i Erste banka.

"Eventualne odluke o usklađivanju naknada u budućnosti ni u kojem slučaju neće imati poveznicu s aktualnim regulatornim promjenama", dodaju. "Politika cijena Banke je fleksibilna i ovisi o više faktora, koji uključuju makroekonomske indikatore poput stope inflacije ili tržišnih kretanja, zaštitu potrošača, utjecaj koji nebankovni izazivači mogu imati, kao i aspekte poput produktivnosti i rentabilnosti poslovanja, vodeći uvijek računa o ispunjavanju vizije o relevantnom tržišnom utjecaju i misije društva o stvaranju uvjeta za bolji život u Hrvatskoj", zaključuju u Hrvatskoj poštanskoj banci. 

- Erste banka će se uskladiti s inicijativom Ministarstva financija te omogućiti korištenje osnovnog računa bez naknade. Neovisno o tome te u skladu sa zahtjevom HNB-a, banka istovremeno radi na razvoju nove metodologije za utvrđivanje strukture i visine naknada, koja će biti dovršena do kraja ove godine. U skladu s time, Erste banka nema u planu uvoditi promjene u segmentu naknada, odnosno povećavati ih, dok će eventualne efekte usklađivanja s novom metodologijom pravovremeno i transparentno komunicirati, poručuju iz Erste banke.

- Kad se Primorac vrati iz Amerike, vidjet ćemo kako osigurati da one budu razumne, a ne da se to prelijeva iz jedne čaše u drugu, pa je sve isto. To isto nije normalno. Koliko vidim, banke dobro stoje u Hrvatskoj i nisu izgubile u ovoj krizi. Prema tome, trebaju voditi računa o svojim naknadama. I to tako da budu adekvatne, a ne pretjerane. Banke moraju imati neku naknadu za to što rade, nitko ne radi besplatno, ali njihova visina mora biti prihvatljiva - rekao je Plenković.

 - Državni tajnik nam je otkrio i detalje o onome što bi trebao biti osnovni račun, na kojeg se uplaćuju plaće, i za koji ne bi bilo naknada - istaknuo je premijer.

Podsjetimo, građanima se svakog mjeseca skida, ovisno o tome u kojoj banci imaju otvoren račun, između 0,69 i 3,32 eura. Samo na ovim naknadama banke godišnje zarade oko 38 milijuna eura. Kad su u pitanju naknade za podizanje novca na bankomatima putem debitnih ili kreditnih kartica, ne naplaćuju se pri podizanju novca na bankomatima matične banke. No, za korištenje bankomata drugih banaka, kao i onih unutar ili izvan Europske unije, naplaćuju od 0,96 do četiri eura uz dodatak od 0,25 do četiri posto od iznosa transakcije, u slučaju korištenja debitnih kartica, dok su kod kreditnih kartica naknade još veće, od 1,95 do 4,65 eura te od 2,5 do 5,9 posto iznosa transakcije, ovisno o banci.