Iako je Europska komisija u svom prijedlogu europskog proračuna za razdoblje 2021-2027 predložila  smanjenje za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku, to se neće odraziti na Hrvatsku jer bi kohezijska alokacija bi trebala ostati na sadašnjoj razini, a za poljoprivredu bi mogla dobiti i više, izjavio je u srijedu povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica.

"Po onome što sada možemo procijeniti iz proračunskog poglavlja koje se odnosi na koheziju, alokacija za Hrvatsku trebala bi ostati stabilna, odnosno na sadašnjoj razini, a iz poljoprivrednog dijela bi Hrvatska mogla dobivati i više, jer će od 2023. Hrvatska dobivati ukupan iznos izravnih plaćanja poljoprivrednicima iz europskog proračuna nakon što istekne prijelazno razdoblje od 10 godina za postupno uvođenje izravnih plaćanja", rekao je u razgovoru za Hinu povjerenik Mimica.

Dodaje da se ove procjene temelje na inicijalnim analizama službi Europske komisije, a temeljem trenutačnog prijedloga VFO-a koji ide u daljnje pregovore između Vijeća i Europskog parlamenta. Nešto precizniji iznosi mogućih alokacija za Hrvatsku moći će se izračunati krajem ovoga mjeseca nakon što Komisija objavi prijedloge uredbi vezanih uz predloženi proračunski okvir za različita područja koja se financiraju iz europskog proračuna. Prijedlog uredbe za kohezijsku politiku trebao bi biti objavljen 29. svibnja, a svi ostali sektorski prijedlozi negdje do sredine lipnja. 

Kao što je to bio slučaj i s drugim novim državama članicama, i Hrvatska ima prijelazno razdoblje od 10 godina tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz hrvatskog proračuna, a od 2023. cjelokupni iznos bit će pokriven iz europskog proračuna, a samim time povećavaju se europska sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.

Povjerenik Mimica navodi da Hrvatska može računati na više sredstava i u drugim područjima koja se financiraju iz europskog proračuna. "Mogu se očekivati i veći iznosi za zaštitu vanjskih granica, što je važno s obzirom na pripreme za ulazak u schengenski prostor i funkcioniranje schengenskog režima. Zatim više sredstava za trans-europske koridore, za istraživanje, obrazovanje i mlade, više sredstava za poticanje strukturnih reformi vezanih za uvođenje eura te značajna sredstva iz Europskog investicijskog fonda", rekao je.
 Europska komisija je prošli tjedan predložila novi, moderniji višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021-2027, koji je u nominalnim iznosima nešto veći u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje 2014-2020, ali s manjim iznosima za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Hrvatskoj je u sadašnjem sedmogodišnjem razdoblju u sklopu kohezijske politike stavljeno na raspolaganje oko 8,6 milijardi eura. Kohezijski fond namijenjen je najmanje razvijenim članicama Europske unije sa svrhom jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Europska zajednička poljoprivredna politika ima dva stupa - izravna plaćanja poljoprivrednicima i ruralni razvoj. Iz programa ruralnog razvoja Hrvatskoj je u sadašnjem VFO-u iz programa ruralnog razvoja dostupno dvije milijarde eura, a za izravna plaćanja nešto manje od milijardu i pol eura. 
Komisija je za razdoblje od 2021. do 2027. predložila dugoročni proračun u iznosu od 1135 milijardi eura (izraženo u cijenama iz 2018.) što predstavlja 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica EU-a (BND). U tekućim cijenama, uzimajući u obzir očekivanu inflaciju, to bi iznosilo 1279 milijardi eura.  
Sadašnji VFO za razdoblje 2014-2020 dogovoren je u visini 1087 milijardi eura i on se odnosi na 28 država članica, što uključuje Veliku Britaniju, dok je prijedlog sljedećeg VFO-a napravljen za 27 članica. Za Veliku Britaniju je u ovom VFO-u planirano oko 61 milijardu eura i taj bi se iznos trebao oduzeti od 1087 milijardi eura ako se želi uspoređivati sadašnji VFO s prijedlogom sljedećega.

Prijedlog novog proračuna EU-a predviđa smanjenje kohezijskih sredstava i sredstava za poljoprivredu

Ugledni europski institut Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu iznio je zanimljivu računicu prema kojoj zapravo nema kresanja kohezijske politike ako se uzmu u obzir sadašnje cijene, nego da je došlo do povećanja od šest posto.

Međutim, ako se uzme u obzir inflacija, koja je projicirana na dva posto godišnje u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, onda realna vrijednost predloženih kohezijskih sredstava pada za sedam posto, koliko je navela i Komisija. Po procjenama Europskog parlamenta, kohezijska sredstva su srezana još više - oko 10 posto. Prema Bruegelovoj računici za kohezijsku politiku u sadašnjem VFO-u predviđeno je 366 milijarda eura za 28 zemalja članica izraženo u sadašnjim cijenama. Ako se oduzme dio koji ide za Veliku Britaniju onda je to 354 milijarde eura. U prijedlogu za VFO- od 2021. do 2027. za kohezijsku politiku namijenjeno je 374 milijarde eura, što je 20 milijarda ili šest posto više nego u sadašnjem VFO-u. Međutim, ako se uzme u obzir inflacija, onda je za kohezijsku politiku za 27 zemalja članica u sljedećem VFO-u namijenjeno 332 milijarde eura ili sedam posto manje u odnosu na sadašnji VFO.

Što se tiče poljoprivredne politike, Komisija je predložila 4 posto manje sredstava, a Bruegel navodi da to odgovora smanjenju od 15 posto ako se uzme u obzir inflacija u predstojećem razdoblju.

Što se tiče visine predloženog VFO-a u odnosu na bruto nacionalni dohodak (BND), on je veći u odnosu na sadašnji koji je na razini od 1 posto BND-a. Ako se sadašnji VFO izračuna bez Velike Britanije, onda on više nije 1 posto BND-a nego oko 1,13 posto. Sada je predloženo da u sljedećem proračunskom razdoblju visina VFO-a bude na razini 1,11 posto BND-a, ali ti bi rashodi pokrivali na primjer i integrirani Europski razvojni fond, koji države članice trenutačno dodatno financiraju izvan VFO-a. Istovremeno, i novi prijedlog Komisije za 2021- 2017 također uključuje i neke izvanproračunske instrumente i rashode, kao što su instrument za mir, fond za solidarnost ili rezerva za hitne potrebe – ako se ti rashodi pribroje na proračunske rashode VFO-a, ukupni rashodi za financiranje europskih prioriteta iznosit će 1,14 posto BND-a 27 država članica.

Osim ovih brojčanih iznosa, prijedlog Komisije uključuje i pojednostavljenje procedura u korištenju proračuna, za koje vrijedi općenito mišljenje da su prekomplicirane. Tako se predviđaju fleksibilnije procedure kako bi se sredstva mogla lakše prebacivati iz jednog proračunskog poglavlja u drugo, iz jednog programa ili proračunske linije u drugu, odnosno iz jedne proračunske godine u drugu. Sada je to prilično rigidno tako da je primjerice vrlo komplicirano donijeti odluku o trošenju neiskorištenih sredstava u jednoj proračunskoj godini i u jednom programu i preusmjeriti ih za neke prioritetne potrebe koje se mogu pojaviti tijekom sedmogodišnjeg razdoblja poput prirodnih katastrofa, poplava ili potresa, ili velikog priljeva migranata kao što se dogodilo 2015.

Komisija je ujedno predložila znatno povećanje proračuna za neka područja, sukladno utvrđenim prioritetima. Tako se predlažu devet puta veća sredstva za investicije u digitalnu transformaciju i mreže, dva puta više novca za programe za obrazovanje i mlade, uključujući ERASMUS+, za koji se predviđa 30 milijardi eura, za europske snage solidarnosti 1,3 milijarde eura.

Za upravljanje i zaštitu vanjskih granica, migracije i azil predlaže se skoro tri puta više, 33 milijarde eura umjesto sadašnjih 13 milijarda. S tim bi se moglo financirati 10.000 graničara Europske obalne i granične straže do 2027. 

Za investicije u istraživanje i inovacije predlaže se 50 posto više sredstava - 100 milijardi eura za programe Horizon i Euroatom, sa snažnim naglaskom na razvoj digitalnog jedinstvenog tržišta.

Za sigurnost se predlaže povećanje sredstava za 40 posto, čime bi se dostigao iznos od 4,48 milijardi eura te stvaranje fonda od 13 milijardi za obrambeni fond.

Za vanjsku i razvojnu politiku predlaže se skoro 30 posto više sredstava – skoro 125 milijardi eura u tekućim cijenama, s posebnim naglaskom na europsko susjedstvo, Afriku i najnerazvijenije dijelove svijeta, uz dodatna sredstva za ostvarivanje globalnih ciljeva, te ljudska prava i civilno društvo, kao i rezerve u slučaju hitnih situacija i novih izazova, posebice u pogledu sigurnosti, stabilnosti i migracija.

"Mi smo u ovom prijedlogu željeli naglasiti da treba napraviti dobru selekciju novih prioriteta za koje je financiranje na europskoj razini puno učinkovitije i daje jasnu dodanu vrijednost nego da se financira s nacionalnih razina", kaže povjerenik Mimica.