"Svatko tko misli da država može biti opravdanje za takve zločine i da se može graditi ostavljajući ovakvu vrstu tragova iza sebe, teško griješi. Još više griješe oni koji misle da se mir u zemlji može graditi na tome da se zanemaruju ovakva stradanja i da se ne pokazuje empatija za patnje koje su ljudi prošli", istaknuo je Pupovac.
Naglasio je da su žrtve u Uzdolju "mučki i neljudski" ubili oni misle "da čine veliko djelo i misleći da velike stvari opravdavaju takvo nedjelo".
Dodao je da su se na komemoraciji okupili kako bi se suprotstavili takvom mišljenju i vjerovanju, "jer kao što se vidi, to iza sebe ostavlja samo takve tragove".
Pupovac je ustvrdio da će se na ovakvim komemoracijama okupljati i ubuduće, "kako bi čuli osudu tog zločina, ali i da bi čuli da oni kojima je posao da utvrde tko je to počinio naprave ono što od njih zakon traži".
Stradali ne smiju biti povod za mržnju ni bilo koju lošu misao
Cilj im je, naveo je, da stradali ne budu povod za mržnju ili koju lošu misao o ljudima koji takvo mišljenje ili bilo koju lošu misao nisu zaslužili.
"Okupljat ćemo se u najboljoj vjeri da ćemo poštujući stradanje, kroz koje su prošli naši sugrađani Hrvati i naši sunarodnjaci Srbi, stvoriti društvo mira, stvoriti društvo u kojem ćemo zatvoriti ratnu knjigu, a ne je svake godine obnavljati i ponavljati, nego stvoriti društvo u kojem će ljudi moći živjeti na miru u kojem će se moći okrenuti budućnosti", istaknuo je.
SDSS-ova Saborska zastupnica Anja Šimpraga upozorila je da se, dok su ratna stradanja Hrvata priznata i "ozvaničena komemoriranjima", a progonstva završila povratkom te mnogi odgovorni Srbi za počinjene zločine nad njima kažnjeni, to ne može reći za ratna stradanja i progon Srba.
Ratna stradanja Srba za državu i državnu vlast kao da ne postoje
"Ratni zločini počinjeni prema Srbima rijetko su kažnjavani, posebno zločini u Oluji i nakon nje. Mjesta njihova stradanja obilježavaju i komemoriraju samo srpske organizacije, a za državu i državnu vlast ona kao i da ne postoje. Istine je i s progonom gotovo 200 tisuća Srba samo u Oluji, ne računajući one u Bljesku i u brojnim gradovima Hrvatske izvan ratnog područja", rekla je Šimpraga.
Nastavila je kako svijest o tolikom stradanju Srba u hrvatskoj javnosti ne postoji, ne postoji svijest o potrebi da se iskaže žaljenje i empatija.
"Osuda zločina godinama sve se više smanjuje, a na njezino mjesto dolaze bešćutnosti i nekršćanska ismijavanja, mržnja prema preostalim Srbima, netolerancija prema onome što ih čini različitima od Hrvata te nasilje", poručila je.
Šimpraga je kazala kako je, uz to što je iz Hrvatske izbjeglo 200 tisuća ljudi, "ugašeno gotovo dvije tisuće ljudskih života, što za vrijeme Oluje, ali i nakon nje".
"Uništene su i devastirane stotine naselja, tisuću kuća podizanih stoljećima i generacijama", naglasila je i dodala kako je vrijeme da se nakon 25 godina ti zločini rasvijetle te osvijesti zašto se to dogodilo i kolika je to šteta ne samo za Srbe u Hrvatskoj, već i za samu Hrvatsku.
Nužno zaustaviti širenje mržnje i nasilja prema Srbima
"Nužno je da se prema Srbima zaustavi širenje mržnje i nasilja te počne graditi društvo tolerancije i poštivanja različitosti. Nužno je da se prestane prešućivali i ismijavati tuđe stradanje, te da se takvo držanje zamijeni poštovanjem stradanja jednih i drugih. Tako čine čestiti ratnici, tome vode mudri i pošteni političari, o tome propovijedaju istinski svećenici", zaključila je Šimpraga.
Tijekom komemoracije služen je parastos ispred spomen obilježja stradalima u Uzdolju, gdje su predstavnici lokalnih vlasti položili vijence i svijeće, odavši počast ubijenima.
Tog 6. kolovoza 1995. ubijeni su Stevan, Janja i Đurđija Berić, Miloš Ćosić, te Sava, Milica, Jandrija i Krstan Šare. Za zločin u Uzdolju još nitko nije kazneno odgovarao.