U Hrvatskoj se u zadnjih dvadesetak godina smanjio broj ljudi koji redovito idu na misu u Crkvu, značajno se smanjilo povjerenje u nju kao instituciju, dok je osobna religioznost relativno stabilna.
Pokazalo je to istraživanje objavljeno u novom broju časopisa Društvena istraživanja. objavili su ga Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i Krunoslav Nikodem sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. U 2018. godini 78,3 posto ispitanika smatralo se religioznim osobama, pokazalo je istraživanje. Broj redovitih vjernika koji tjedno pohađaju vjerske obrede smanjio se sa 31,4 posto u 1999. godini, na njih 22,6 posto u 2018. godini. U Crkvu je 1999. godine povjerenje iskazivalo 62,8 posto ispitanika, 2008. bilo ih je 52,4 posto, a 2018. godine njih 38,4 posto.
- Značajno se smanjilo povjerenje u Crkvu u smislu daje li ona adekvatne odgovore na moralna pitanja, pitanja obiteljskog i duhovnog života te socijalna pitanja. U tim elementima vidimo distanciranu crkvenost ili skepsu prema ulozi Crkve u društvenom životu u zemlji - rekao je Zrinščak. Broj onih koji nemaju nikakvo povjerenje u Crkvu se povećao sa 5,1 posto 1999. na čak 20,8 posto 2018. godine.
- Riječ je o posljedicama društvenih kretanja. Ovi rezultati pokazuju da Hrvatska izlazi iz perioda postsocijalističkog nesnalaženja, gdje su se i država i društvo i pojedinac u trenucima poslijeratnih nesigurnosti i kriza hvatali za sve što im je nudilo bilo kakvu utjehu, oslonac ili pak potvrdu onoga što čine. Dakle, radi se o izvjesnoj emancipaciji hrvatskog društva, od koje bi svi mogli imati koristi, jer Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj nije potrebno megalomansko pumpanje statistike i broja katolika - rekao je teolog Dalibor Milas.