Premijer Zoran Milanović saborskim zastupnicima je podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća u prošloj godini, a u govoru je izvijestio o stanju na domaćem terenu od problema švicarca, BDP-a, deficita i broja nezaposlenih.

Milanović je rekao da su pogodnosti i prilike od članstva u EU nešto što tek treba doći te ustvrdio da je to stvarnost. U 2014. godini Hrvatska je u proračun Unije uplatila 460 milijuna eura, a putem različitih programa i fondova isplaćeno nam je 548 milijuna eura. U financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10 milijardi i 675 milijuna eura.

Milanović je duboko uvjeren da smo uspjeli razviti administrativni aparat za puno iskorištavanje novca iz europskih fondova. Pozvao je zastupnike da mu vjeruju da se na summitima Europskog vijeća vrlo aktivno, redovito i razumno zauzimao za interese Hrvatske i njezinih građana te da je Hrvatska aktivno sudjelovala u kreiranju stavova i mjera u svim glavnim pitanjima. Lani su održana 4 redovna i 2 izvanredna zasjedanja Europskog vijeća. Govorio je i o smanjenju deficita te kazao kako je njegova Vlada uspjela u uštedama i racionalizacijom proračunski deficit u prošloj godini svesti na 12,8 milijardi kuna , tj umanjiti ga za malo manje od 3 milijarde kuna.

'Vrlo je blizu trenutak kad će BDP početi rasti'

- Znamo da još uvijek ima prostora za dodatno rasterećenje javne potrošnje mimo bojazni da će na bilo koji način biti ugroženo funkcioniranje države ili materijalna i druga prava naših ljudi koja su povezana s proračunom. Mislim na mirovine, plaće, socijalne naknade, prava branitelja i ratnih stradalnika . Mislim i na dostignutu relativnu visoku razinu zdravstvene zaštite koja košta i na besplatno obrazovanje , s tim da činimo napore da ova dva sustava učinimo financijski održivima - rekao je Milanović.

Ustvrdio je da je postizanje fiskalne održivosti i makroekonomske stabilnosti posao koji će obaviti u vrlo razumnom roku te poručio da neće dopustiti da hvatanje "nekog birokratski projektiranog roka ugrozi pozitivne efekte strukturne reforme gospodarstva koja mukotrpno traje protekle tri godine uz efekte koji se sve jasnije vide i osjećaju".

- Još uvijek nismo izišli iz recesije jer su preteški utezi kraha građevinskog sektora i pada osobne potrošnje, ali vrlo je blizu moment kada ćemo početi bilježiti pozitivne stope rasta BDP-a i to će uvjeravam vas, biti dugoročno stabilan i kontinuiran rast, a ne balon koji se morao preko noći ispuhati sa tisućama i tisućama ljudi koji se nisu oporavili i koji još uvijek ne mogu trošiti - ustvrdio je.

'Pripremamo nove mjere koje će olakšati život građanima'

Podsjetio je da je BDP u razdoblju od 2009. do 2011. kumulativno pao za oko 10%, a u mandatu njegove Vlade za daljnjih 3,6% od toga 2,2% u 2012.

U prilog njegovom racionalnom optimizmu kaže idu podaci o rastu izvoza i turizma. Osobna potrošnja u prošloj godini pokazala je naznake blagog oporavka, ali svjestan je da je to i dalje najkritičniji i najteži dio oporavka. Milanović vjeruje da će korekcija poreznih razreda i otpis dugova ubrzati osobnu potrošnju. Milanović je poručio da će njegova Vlada nastaviti ustrojavati društvo na principima društvene solidarnosti i pravde , bez obzira na sve otpore.

- To smo pokazali i u slučaju kredita u švicarskim francima i tu naravno nećemo stati. Pripremamo i nove mjere koje će olakšat život ljudima, desecima tisuća ljudi i više od toga koji u najvitalnijem i najproduktivnijem dijelu svog života, opterećeni i potopljeni kreditima ne mogu ništa trošiti - poručio je.

'Dužnici u francima našli su se u situaciji koja je samoubojstvo'

Upozorio je da je situacija u kojoj su se našli dužnici u švicarcima "dvostruka opasnost" jer uz pad cijena nekretnina koju su kupili i u njih uložili svoj život im rastu rate kredita. Poručio je da država u tom slučaju mora djelovati aktivno na način da se sačuvaju i banke ali i da se ljudima konačno oslobodi koja tisuća kuna da mogu trošiti.

- Bez toga pravog oporavka nema i to je naš ključni problem. Mogućnost ljudi koji imaju srednje prihode, srednje godine, da troše mimo toga da svaki mjesec sve raspoloživo daju za otplatu kredita, to je samoubojstvo . Nikoga za to ne optužujem, ali ova Vlada će to napraviti u manje od 90 dana. Ustrajat ćemo na borbi protiv socijalne isključenosti i nejednakosti koje vode u ekstremizam i nasilje. Ustrajat ćemo na zaštiti najslabijih i na što ispunjenijem i ugodnijem životu ljudi koji žive od svog rada. Samo toga, rada. Zalaganje za te vrijednosti i prakticiranje tih vrijednosti, aktivno prakticiranje bit će naš doprinos - zaključio je premijer.

'Tražio sam da se tečaj franka fiksira i za poljoprivrednike i obrtnike'

U replikama na izlaganja zastupnika, premijer Zoran Milanović izvijestio je kako je od ministra financija tražio dodatnu intervenciju u Zakonu o kreditnim institucijama čije se izmjene nalaze u saborskoj proceduri. Tražio je da se mjerom fiksiranja tečaja švicarskog franka na 6,39 obuhvate obrtnici i poljoprivrednici.

Osvrnuo se i na kritike zastupnika na račun HNB-a.

- Narodna banka ima ustvari dva zadatka, da skinemo sve te misterije, inflacija i tečaj kune prema euru. I to je najveća, deviznim rezervama koje imamo, koje su solidne, najveća i ključna brana rastu tečaja eura i stabilnosti onih koji imaju stambene kredite u eurima. To je Maginotova linija koja se proteže i preko Ardena, dakle kroz nju se ne može provući. I tu treba Narodnoj banci dati podršku, ne huškati na nju, što neki rade, ne je tjerati da raspačava devizne rezerve da bi postigla ono što mi možemo postići u Saboru i ne na kraju krajeva mistificirati ovlasti i moći Narodne banke Hrvatske. U ukupnoj ekonomiji su male. Tamo gdje postoje, u tom segmentu su velike i tu im dajemo podršku - rekao je Milanović.

Pozvao je zastupnike na ozbiljnost. Podsjetio je da nije u dosadašnjem mandatu udarao po bankama pa ne namjerava ni sada ali je poručio da je vrijeme da se neke stvari naprave.

- I mi ćemo ih napraviti i banke će morati snosit dio odgovornosti. To je to - izjavio je premijer.

'Mrsićevi robovi za 1600 kuna rade jer još nisu ishodili vizu'

Nezavisni Branko Vukšić kazao je kako su radnici već navikli na to da im tvrtke ostvaruju dobit, ali za to ne primaju veću plaću. Uvijek bi im se govorilo da tvrtka ulaže u budućnost, ali ta budućnost nikako da stigne jer dok su građani sanjali u to vrijeme privilegirani su mažnjavali. Napomenuo je da je onaj tko misli da će zadržati mlade stručnjake u Hrvatskoj sa 1600 kuna u teškoj je zabludi.

- Ti Mrsićevi robovi rade za 1600 kuna jer još nisu ishodili vizu ili radnu dozvolu - ustvrdio je.

Vukšić je upozorio da nikad liberalnije tržište proizvodi dosada neviđenu nejednakost , siromaštvo i glad. I dok Europsko vijeće traži od članica da pokušaju utjecati na smanjenje cijena energije, Vlada je poslušala taj savjet na način da je energente poskupila za više od 30%.

- U drugim zemljama zbog takvog bi skoka cijena 100.000 ljudi izašlo na ulice. Treba se zapitati zbog čega se u Hrvatskoj sve siromašniji građani ne bune protiv tog zuluma - pitao je Vukšić.

Odgovorio mu je premijer Milanović te napomenuo da su razlike među ljudima bile puno veće u 19. stoljeću.

Pitanje dana: Da li je knjiga Thomasa Pikettyja dobra ili ne?

- Savjetujem vam da pročitate onu knjigu Thomasa Pikettya koja je velika ali je zabavna, tamo je i bez toga i bez čitanja te knjige svatko tko zna malo povijesti zna da su razlike u društvu i u bogatstvu u 19. stoljeću bile enormne u odnosu na današnje razlike i tu o u državama zapadnog tada ultraliberalnog kapitalizma. Međutim ono što se danas događa na neki način ako se ne zaustavi opet vodi u tom pravcu . Još uvijek nismo tamo - rekao je.

Odgovorio mu je i na pitanje zašto hrvatski građani nisu izašli na ulice i zašto se ne pobune.

- I ja se pitam zašto ne. Možda zato jer su razumni, možda zato jer vide tko nudi rješenja. Možda zato jer imaju razumno strpljenje jer vide da ih vlast ne guli, da se trudi, da se bori, da daje sve od sebe, da reagira kada je kritično, da se ne razmeće populističkim obećanjima, da pazi što govori i da radi - rekao je premijer.

Replicirao mu je Vukšić i ustvrdio kako ljudi ne izlaze na ulice zbog depresije koja ih je ubila i umrtvila. Knjigu koju mu je premijer preporučio, Vukšić tvrdi da je pročitao.

- To je loša knjiga , nije dobra knjiga, uostalom čitajte Žižeka i njegovo mišljenje o Pikettyju. Piketty je neoliberal. Malo nježniji neoliberal, ništa drugo. To što je napuhano, knjiga koja ne nudi niti jedno rješenje, osim možda govori o tome o nepravednoj preraspodjeli bogatstva koji će svaki neoliberal reći. Ako je to dobro recite mi koje Piketty nudi rješenje u kapitalu? - uzvratio je Vukšić.

- Ajde ruku na srce niste čitali. Ruku na srce. Reći da je taj čovjek neoliberal je kao reći za Papu da je komunist. Nije komunist. Kao što ni on nije neoliberal. Rješenja koja taj čovjek nudi su izrazito socijalna, jedno od njih je korporativni, globalni porez, jedno od njih je globalni porez na imovinu. To ne može dragi Bog provesti. To je čista utopija. To je vaš prijatelj koji je inače briljantan znanstvenik koji je godinama i godinama istraživao statistike od početka industrijske revolucije koje Marxu nisu bile dostupne pa je pisao napamet kapital, taj kapital, ovaj kapital je kapitalno djelo, seminalno, vrhunsko i on je krasno štivo, ali politička rješenja koja nudi su nerealna i s time se ne slažem. Eto toliko o njemu - uzvratio je Milanović.

Marasović: Vi kao da ste beton stavili u glavu

Dujomir Marasović (HDZ) ustvrdio je kako svi znamo da su sve hrvatske vlade svake godine, a pogotovo u predizbornoj godini, skrivale deficit te je ustvrdio da ga skriva i ova Vlada.

- Pa ja im ne zamjeram, dobro je skrila i pokušala skriti jer je osim ovih unutarpolitičkih potreba bila i potreba prema EU da nas poštedi ili da izbjegne Hrvatska mač EU. Pa eto, pokušala je skriti - rekao je.

S obzirom da je nezavisni Damir Kajin u svojoj raspravi između ostalog spomenuo da nije glasao za Kolindu Grabar Kitarović, ali da joj čestita na izboru, Marasović mu je uzvratio:

- Meni se to ne sviđa, evo. Uvijek su se u Hrvatskoj na vlasti mijenjali Zagorci i Dalmatinci, što su napravili dobro, što loše? Neka svatko računa svoju računicu. Ovo je prvi put u povijesti da je Istra i Rijeka dala vrh države. Još ženska, lijepa, govori jezike, kulturna, fina ispred kuće vam i što je? Vama je u glavi tu nešto, tu neki sklop kao da ste beton stavili u glavu. Ne znam što vas je to ponukalo i što vam nije dalo da glasujete za nju kad je i Rijeku dobila gotovo trećinu što nikad nije HDZ tamo dobio trećinu - uzvratio je Marasović.

- Uh, kako je ono bilo kolega Marasović prije 11 godina. Visok, zgodan, plavih očiju, govori jezike. Da, da. Pazite s tim - uzvratio je HDZ-ovcu premijer Milanović.

'Milanović i Vlada provode napirlitanu karamba politiku'

U saborskoj raspravi zaoštrilo je između HDZ-a i premijera Milanovića. Odgovorio je na prozivke oporbe da njegova Vlada ništa ne radi. Uzvratio je podacima o radu najjače oporbene stranke i usporedio ih s vremenom dok je SDP bio opozicija. Milanović je naveo da je Klub SDP koji je vodio u četiri godine opozicije dao 43 zakonska prijedloga, 90% iz područja gospodarstva, financija, realnog sektora, života, to je bio doprinos velike opozicijske stranke sa skoro 60 zastupnika u razdoblju 2007.-2011. Spočitnuo je HDZ-u da su u tri godine i dva mjeseca opozicije ponudio jedva četiri spomena vrijedna zakonska prijedloga od kojih nijedan nije duži od par rečenica.

- To hrvatski građani, birači u izbornoj godini moraju vidjeti. Dakle nerad i rad, pa kako bilo. To je vaš doprinos boljitku Hrvatske. Svaka čast - obrušio je Milanović.

Đurđica Sumrak (HDZ) zatražila je od premijera da učini povijesnu stvar i da on i njegova Vlada "koja provodi neku napirlitanu karamba politiku" odu. Na taj poziv samo joj je uzvratio da nema komentara.

U raspravu se uključio i Ivan Šuker (HDZ) koji je od Milanovića tražio da kaže koji su od navedenih prijedloga implementirali kad su došli na vlast te da su u odnosu na prijedloge koje su imali kao oporba na vlasti učinili dijametralno suprotnu stvar. Šuker je kazao i da se zakoni koje predloži oporba nalaze na dnu dnevnog reda. Podsjetio je Milanovića da je vladajuća većina odbila zaključke HDZ-a vezano za rješenje problema dužnika u švicarcima , a i zaključak kojim se trebalo krenuti u rješavanje problema građana koje su prevarile "institucije koje su radile pod nečijim imenima".

Milanović mu nije ostao dužan jer je HDZ-ovcima poručio:

- Ostat će zabilježeno da ste bili protiv Zakona o francima i pomoći građanima , dapače pobjegli ste, utekli ste odavde. Utekli ste odavde da se ne biste morali očitovati, a to radite sustavno i ove 3 godine. Dakle vi ne radite ništa u ovom Saboru. Što radite izvan Sabora to Hrvati vide. U Saboru ne radite ništa, dakle ne radite bitan supstrat zastupničkog posla. Vama se to ne da raditi. Možda vam je to intelektualno prekomplicirano, ali mi smo se trudili, nastojali, ljudi su pisali, nešto je zaživjelo, nešto nije. To je ta ogromna razlika - ustvrdio je Milanović.

Iako je Šuker negodovao premijer je pozvao da zatraži stanku u ime kluba ali da ga time neće natjerati da šuti.

- Niste radili ništa, ne radite ništa i tri godine se tako ponašate. Naši ljudi u vrijeme oporbenog mandata su bili zakonodavno aktivni. Što vi nudite hrvatskim građanima, pa to se ni iz čega ne može iščitati, osim destrukcije. Ni iz čega. I od toga da nas podsjećate što je bilo kad ste vi bili ministar financija - zaključio je premijer.

'Očito vam je popustila tableta, pa ste postali nervozni'

Šuker je prozvao predsjedavajuću Dragicu Zgrebec da je povrijedila Poslovnik Sabora jer nije reagirala na očitu neistinu.

- Zna se tko je pobjegao i kad bježao iz Sabora, mi smo ovdje sjedili i nikud nismo pobjegli. Dapače, i kroz raspravu i javno smo govorili pod kojim uvjetima ćemo podržati zakon. Gospodine Milanoviću, nemojte govorit neistine. Pa vi ste bježali iz Sabora, niste imali hrabrosti glasati za sudbonosne zakone za Republiku Hrvatsku. Niste nam dozvolili da glasamo i nemojte mi dobacivati, vi ste ovdje gost. Očigledno je vaša ona tableta koja vas smiruje popustila pa ste postali nervozni - oštro je uzvratio Šuker.

Ranije u raspravi Stjepan Milinković (HDZ) je ustvrdio da je on onaj koji plače nad svakim propalim OPG-om i svakom kravom koja je završila na prisilnom klanju. Premijera je tražio da razgovara s Europskom komisijom, koja je podijelila kvote i omotnice te poručuje da se troši dodijeljeni novac, a to ne ide:

- Molim Vas lijepo pitajte zašto nas toliko šamaraju , daju toliko šamara da ne možemo trošiti sredstva iz ruralnog razvoja - molba je Milinkovića.

Premijer Milanović mu je odgovorio:

- Žao mi je što plačete nad kravama koje završavaju na prisilnom klanju. Ne znam kakvo je vaše stajalište o kravama koje završavaju na dobrovoljnom klanju, ali ovo što ste rekli baš ne drži vodu. Naprosto ne drži vodu - uzvratio je Milanović.