Mislim da moguće članstvo Finske i Švedske u NATO-u treba odvojiti od aspiracija i ambicija BiH u EU i NATO, što mi, naravno, snažno podržavamo, poručio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman komentirajući jučerašnju izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji bi uvjetovao ulazak ove dvije zemlje u NATO promjenom izbornog zakona u BiH.
POGLEDAJTE VIDEO
Milanovićeva izjava, dodao je ministar, rezultirala je brojnim pozivima.
- Jučer sam razgovarao s finskim ministrom, prije pola sata me nazvala i švedska ministrica koja je, također, izrazila zabrinutost zbog predsjednikovih izjava - istaknuo je.
Grlić Radman naglašava kako je moguće članstvo Švedske i Finske u NATO-u jedno, a situacija u BiH drugo te da se to dvoje ne može vezati jedno uz drugo.
- I Finska i Švedska su zemlje partneri, postoji visok stupanj kompatibilnosti u vojnom i političkom smislu, kao zemlje članice EU mi dijelimo iste vrijednosti, koje su pretočene i u NATO. Izrazio sam podršku naše Vlade politici otvorenih vrata, to je strateški smjer širenja NATO-a na one zemlje koje izraze spremnost, koje su ostvarile visoki stupanj standarda prihvatljiv NATO članstvu. Tako i Finska i Švedska imaju našu bezrezervnu podršku. Njihovo članstvo u NATO-u će pridonijeti jačanju našeg saveza - naglasio je Grlić Radman.
Predsjednik Milanović smatra da je upravo ova situacija povijesni srebrni metak za Hrvate u BiH, no HDZ-ov ministar poručuje da je to politikantstvo.
- Dok je bio premijer, kada je imao veliku šansu govoriti o BiH na europskim vijećima, tema o BiH nikada nije bila raspravna točka. A i sam Milanović je pridonio ovakvom stanju, sjećate se 2010. kada je podržavao Željka Komšića. I sada se na politikantski način služiti nekakvim ucjenjivačkim metodama, a zapravo Vlada kontinuirano radi na pitanju boljeg položaja Hrvata u BiH - poručio je.
Upitan da li to znači da Vlada, suprotno stavu predsjednika, neće uvjetovati ulazak Finske i Švedske u NATO situacijom u BiH, Grlić Radman poručuje kako je jasno.
- Vidite da mi sad saniramo političku, reputacijsku štetu kojoj smo izloženi izjavama predsjednika države. Njegovu izjavu su citirali svi najvažniji mediji, sve države članice NATO-a su izrazile veliku zabrinutost jer oni misle da ako je predsjednik države to rekao da je Hrvatska promijenila svoju vanjsku politiku. Mi se sada zbog njegovih izjava moramo crvenjeti opet, kao što smo se crvenjeli kada su zbog njegovih uvredljivih izjava bili pozivani naši veleposlanici u Austriji i Bugarskoj - istaknuo je i ponovio da se predsjednik služi politikantskim metodama.
- Nije napisao jedno pismo prema nekom državniku, nije obavio nijedan razgovor koji bi objasnio situaciju u BiH - rekao je.
Na pitanje može li predsjednik države staviti veto i protiviti se proširenju NATO-a, Grlić Radman poručuje da kada bi i postojao veto, a ističe da ne postoji, da bi to bila politička blamaža.
- Sada slijedi aplikacija ove dvije države, koje će vjerojatno biti u svibnju, a onda se države članice u svojim parlamentima donose zakon o ratifikaciji. To kod nas predlaže Vlada, a donosi Sabor običnom većinom. I opet vam govorim, Hrvatska snažno podržava kontinuirano, tu nije došlo do nikakvih odmaka, pitanje proširenja NATO-a, politiku otvorenih vrata. Ako smo se mi opredijelili za NATO članstvo, to znači da smo preuzeli sve vrijednosti, a i sve one strateške smjernice - naglasio je.
Na pitanje kakva je pozicija Finske i Švedske po pitanju situacije u BiH, položaja Hrvata u BiH i reformi izbornog zakona te je li se s njihovim ministrima uopće doticao te teme, ministar je istaknuo kako su obje te zemlje uvijek davale podršku po pitanju BiH.
- I finski ministar i švedska ministrica nisu imali nerazumijevanja za hrvatska stajališta, koja smo mi ove dvije godine snažno isticali an svim našim vijećima za vanjske poslove. Nedavno je i švedska ministrica bila u Sarajevu, danas smo o tome i razgovarali koliko je to za nas sigurnosno-političko, ali i emocionalno pitanje - rekao je.