Ne volim komentirati stvari koje se tiču dnevnih politika, to nije moj posao, ja nisam opozicijski političar, ni analitičar, kao ni kandidat za premijera ni za parlamentarne izbore, a niti ću biti, poručio je predsjednik Zoran Milanović kojeg su novinari pitali za komentar na Vladinu najavljenu poreznu reformu.
POGLEDAJTE VIDEO:
No, osvrnuo se na izjave premijera Andreja Plenkovića, koje zadnje vrijeme često ponavlja o plasiranju teza.
- To je definitivno, dao bih se kladiti, mada nisam nikada bio, da je to vokabular partijske škole u Kumrovcu - "neki drugovi plasiraju teze." I tako se pet puta plasiraju neke teze. Ne plasiraju se teze nego ljudi argumentirano govore pa onda razgovarajte, dajte kontraargumente, argumentirajte ono što radite. Porezna politika ne može biti uzmem ti na ćupriji, vratim ti na mostu i napravio sam ti dobro djelo, a uvalio sam u probleme lokalnu samoupravu, a za ostalo tu je MasterCard, pitajte druge - istaknuo je.
PRATITE UŽIVO:
O izbornim jedinicama: 'Nije posao Ustavnog suda da se petlja u to'
Obzirom da je Ustavni sud donio odluku da važeći Zakon o izbornim jedinicama prestaje važiti 1. listopada jer glas svih birača ne vrijedi jednako u svim jedinicama i da do tada treba usvojiti novi, premijer je jučer istaknuo kako je Ministarstvo uprave izradilo prijedlog prema kojem se, najavio je, ništa puno neće promijeniti. HDZ ne ide u prekrajanje jedinica već ostaje na razini njih 10 koje biraju po 14 zastupnika u Sabor. Tek će se donekle izgled jedinica promijeniti. Milanović razumije nezadovoljstvo oporbe jer HDZ nije u taj važan proces uključio ni njih ni stručnjake.
- Taj prijedlog je izradilo par ljudi u HDZ-u, a ne Ministarstvo, pa će to predložiti svojim koalicijskim partnerima od kojih bi neki pristali na sodomiju samo da ostanu na vlasti. To se tako ne radi. Uvijek ponavljam kako je to rađeno u zadnjim mjesecima Tuđmanove vlasti i života. Sjeli su najupućeniji ljudi, oni koje građani nisu birali, dali su prijedlog i onda se politika dogovarala, ali je to bilo višestranačko tijelo. Kako ćeš ovako odagnati, po meni opravdanu, sumnju da nešto petljaš? To nije sitnica - kazao je predsjednik, koji smatra da se Ustavni sud tu nije trebao petljati.
- Ne kažem da imaju loše namjere, čak mislim da ovi koji su to začeli i potaknuli imaju dobre namjere, ali znate onu poslovicu o dobrim namjerama. Ne mora završiti u paklu, ali može u grabi. Nema što Ustavni sud proglašavati izborne zakone pored Sabora nevaljalima, suprotnima, a čemu konkretno - pravu na opće i jednako pravo glasa? Gdje je to definirano? To nije posao Ustavnog suda. Oni su vidjeli da nešto nije u redu, da je tu previše, a tamo premalo ljudi, OK, ali to nije njihov posao - poručio je.
Naglašava kako to treba ostaviti Parlamentu.
- Ustavni sud provodi postupak zakonitosti i ustavnosti provođenja ciklusa izbora, to je njihov posao, a model izbora ostavi Parlamentu. Ovaj model funkcionira, nikad nije bio savršen zbog korekcija u broju birača po izbornim jedinicama, ali koje načelo je time bilo ugroženo? Zašto su se sad baš odlučili u to upustiti - pita se.
Na pitanje nije li bila nepravedna tolika razlika u broju birača, Milanović je prevrnuo očima uz uzdah i uzvik "o Isuse i Marijo."
- Ajmo dalje - dodao je.
Upitan misli li onda da su bili ispolitizirani, Milanović je još jednom uzdahnuo.
- Rekao sam da mislim da imaju vjerojatno i neke dobre namjere, a vi me pitate jesu li to ustvari sitne hulje? A rekao sam da mislim da nisu - rekao je.
O 10 godina u EU: 'Ni uspjeh ni neuspjeh'
Milanović je prije izjave otvorio konferenciju koju je povodom obilježavanja 10 godina članstva u EU organizirao Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
- Tu govorim i kao predsjednik Vlade u razdoblju u kojem je Hrvatska baš ušla u EU, mada je postupak manje više bio gotov 2011., nakon toga više ne vidim nikakve vlastite zasluge i svoje Vlade, ni prije toga dok sam bio u opoziciji. Prošlo je 10 godina i vrijeme je da podvučemo crtu, da napravimo određenu bilancu. Stvarali smo državu u uvjetima u kakvima državu nitko nije stvarao u Europi zadnjih 30 godina, čekali smo dugo da postanemo članica EU, hvala Bogu ne toliko dugo kao države Zapadnog Balkana koje čekaju trenutno i koje se zlostavlja - kazao je naglasivši kako govori kao netko tko je bio stranački političar, kao osoba koja EU ne duguje ništa i čija karijera, očekivanja, financijski efekti nisu povezani s EU.
- 2014. sam se mogao skupiti iz hrvatske vlade, otići u Europsku komisiju, ali nikakve ambicije nemam. Inače smatram da onaj tko se želi baviti i živjeti državništvo mora biti slobodan od svih želja, posebno karijernih, koje će doći sutra jer to stvara kompromise. On je potreban u politici i državništvu, ali ima svoje mjere - poručio je.
Usporedio je Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru u ovih 10 godina.
- U Hrvatskoj je kumulativni rast od 2013. do 2022. bio 35,36 posto uz sve krize, u Srbiji isto, Crnoj Gori isto. Hrvatska po paritetu kupovne moći ima 42.000 američkih dolara, Austrija 56.000, to je jako mala razlika, nominalno - razlika je veća, skoro puta tri u korist Austrije, ali gledajmo one koji su u čekaonici. Dakle, oni su rasli jednako kao i mi, u jednoj ih stvari šijemo, a to je per capita. I jutros sam razgovarao s jednim prijateljem profesorom, kako je to moguće? Čovjek kaže da je to zato što je pola Hrvatske otišlo van. Naravno, nije pola, otišlo je puno i to je odgovor. Nismo jedina zemlja iz koje se odlazi, da se ne lažemo, i to ne volim nabijati na nos ovoj Vladi niti bilo kojoj, odlazili su svi, Poljaci, Baltičke države... Rumunjska ima manje stanovnika nego 1991., ali je uspješna, dostigla je Hrvatsku po nominalnom BDP-u i paritetu kupovne moći - istaknuo je Milanović.
Ovih 10 godina je, dodao je, ni uspjeh ni neuspjeh.
- Srbija nije imala gospodarski pad 2020. ni jedan posto. Zašto? Zato jer je ekonomija bazirana na proizvodnji, s nižom dodanom vrijednošću, doduše, a mi smo se i toga otarasili. Ne mogu za to optužiti ni ovu Vladu, svoju još manje u uvjetima u kojima smo radili, onu prethodnu, što ja znam, svi smo išli tim putem - rekao je.
EU, naglasio je, pati od kroničnog manjka demokracije i odgovornosti.
- Zamišljena je od mnogih kao federacija, što nikako po meni ne smije postati. Budžet EU je toliko malen da se s njim zaista ne može ništa osim raditi inovacijske centre, poneki most, vatrogasni dom, sve ono što tjedno gledam izvan Zagreba, i to je dobro, ali da to direktno generira da inovacijski centar u Oroslavju stvara nove Tesle - ne - dodao je.
Osvrnuo se na rat u Ukrajini i izjave ljudi, poput, Josepa Borrella, koji je, istaknuo je, opterećen takvim aferama da u njegovoj Vladi ne bi mogao biti ministar.
- U Plenkovićevoj ne znam. Gospođa Von der Leyen, ista priča, u mojoj Vladi ne bi mogla biti, a moja Vlada je isto imala probleme - rekao je dotaknuvši se i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i posjet Pekingu.
- To je bio zanimljiv posjet jer je u zadnji tren ukrcao i gospođu von der Leyen, koja je tamo dobila tretman neću reći kakav. Mene kao pripadnika EU i koji se ne zalaže za izlazak, to smeta. Nemoj onda ići, ostani doma. A on je otišao i počeo govoriti da se Europa mora osamostaliti od Amerikanaca i voditi autonomnu politiku, nakon čega je prestao govoriti. A u pravu je i u ovom trenutku ga smatram, bez obzira što je najmlađi iako više nije mlad, najkalibriranijim, najrazumnijim i najpotentnijim europskim liderom, koji je, nažalost, na kraju, više se ne može kandidirati - rekao je.