Nije dužnost EU niti Slovenije da pomaže i plaća svakome na planetu tko bježi, a mogao bi se boriti za svoju domovinu. Europska unija neće otvarati nikakve "humanitarne", odnosno migracijske koridore za Afganistance. Nećemo dozvoliti da se ponovi strateška greška iz 2015., objavio je na društvenim mrežama slovenski premijer Janez Janša.
POGLEDAJTE VIDEO:
Njegov stav u skladu je s onim koji je već izrekao, u intervjuu za Puls 4, konzervativni austrijski kancelar Sebastian Kurz. Portal podsjeća da u Austriji živi najviše Afganistanaca u EU, njih čak oko četrdeset tisuća. Kurz je spomenuo i problem integracije.
- Jasno se protivim tome da dobrovoljno prihvatimo još ljudi i to se neće dogoditi dok sam ja kancelar. Ne mislim da bismo trebali prihvatiti još ljudi. Upravo suprotno. Austrija je dala nesrazmjerno velik doprinos - rekao je Kurz.
U vrijeme migracijske krize 2015. i 2016. Austrija je prihvatila 90.000 tražitelja azila, što je više od jedan posto njezine populacije. Kurz je svoju karijeru izgradio na tvrdom stajalištu prema imigraciji, osvojivši sve parlamentarne izbore od 2017.
Austrija ima više od 40.000 afganistanskih izbjeglica, najviše u Europi nakon Njemačke koja je primila 148.000, pokazuju podaci UNHCR-a za 2020. Austrija ima devet puta manje stanovnika od Njemačke, neutralna je zemlja i nije članica NATO-a te je u Afganistan poslala vrlo mali broj vojnika.
Sličnog je mišljenja i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
- Svi oni bi trebali naći svoje mjesto u SAD-u. Mi možemo simbolički primiti jedan manji broj ljudi. Više nije 2015., stvari su se promijenile, ja sam se tad ponašao na jedan način, sada bih se ponašao na drugi način, ali takve krize sada više nema. Uvijek bih udomio jedan mali broj ljudi. Zato mi je nejasno i neprihvatljivo kada netko kaže - nećemo nikog. Uvijek treba pokazati ljudskost, ali voditi računa i o svojim interesima. Nisam za to da se kaže ne može, ali postoje granice. Naša granica nije previše rastezljiva, zato bih ja primio 20-tak ljudi - rekao je Milanović.
Sve to su izjavili trojica čelnika u razmaku od nekoliko sati. Zanimljivo je da su sva trojica izrekla slično mišljenje pa se može i pretpostaviti da se možda radi i o nekakvom dogovoru. Što se tiče Kurza i Janše, to je razumljivo jer se radi o političarima koji dolaze iz istog političkog spektra, dok se za Milanovića ovakav stav smatra iznenađujućim jer se radi o političaru iz lijevog spektra, koji bi, po opredijeljenu, trebali biti socijalno inkluzivniji.
Iako Austrija nije članica NATO saveza ipak je u Afganistan imale svoje vojnike, a kao članica EU podržavala je mirovne misije, a Slovenija i Hrvatska, kao članice NATO pakta, ali i EU, surađivala je i djelovala u tom prostoru i za to su imali dobre financijske koristi. Isto tako, koliko je SAD 'kriv' za trenutno stanje kaosa u toj azijskoj državi, isto tako su odgovorne i Hrvatska i Slovenija, koje su u sklopu navedenog pakta podržavali mirovne misije, koje su na kraju završile kaotično i za mnoge ljude u Afganistanu pogubne.
Ovdje se ne govori o ilegalnim migracijama, već o ljudima koji su surađivali s institucijama EU. Ti su ljudi pomagali EU, a time i Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj da mogu sprovesti svoj cilj u Afganistanu, a sad kad je tim ljudima potrebna pomoć, dočekala su ih zatvorena vrata.
Svi ti ljudi koji bi trebali biti evakuirani, njima prije ozbiljna opasnost po život. Iako su talibani, formalno, proglasili opću amnestiju na terenu je drugačija situacija pa se može vidjeti kako talibani ipak traže brojne novinare i ljude koji su radili za američke i EU institucije, a ako ih pronađu, posljedice su vjerojatno fatalne.
Za trenutno stanje u Afganistanu, nisu odgovorni samo Afganistanci. Tu su ključnu ulogu upravo imali Amerikanci, ali i države EU, koje su, de facto, stvorili korumpiranu afganistansku državnu vojsku, koja se predala bez ispaljenog metka. Ne može se očekivati od države koja je desetljećima u ratu, da se njihovi ljude bore za nešto u ulaze u sulude sukobe. To su ljudi kojima je dosta rata i zato su radili za navedene institucije NATO i EU, koje su suodgovorne za raspad Afganistana i nastanak Emirata u kojoj će žene i djevojčice biti u katastrofalnoj poziciji.
A za Hrvatsku, koja je sama prolazila izbjegličku krizu 90-tih, gdje su ljudi tražili spas od metka, ovakav stav je prilično poražavajući. Država u kojoj je više 90% ljudi katolika, smatra da ne trebaju pomoći čovjeku u nevolji. Napominjemo, radi se o legalnim migrantima i izbjeglicama, koji su radili za navedene institucije i prošli su sigurnosne provjere.
Pa tako zatvaranje tim ljudima vrata pred nosom, za njih je to put u smrt.