Aferu 'Panama dokumenti' u kojima su novinari otkrili kako su novac skrivali bogataši, poduzetnici, sportaši, ali i 140 političara iz više od 50 zemalja svijeta u emisiji Otvoreno HRT-a su komentirali Marija Duljković, Jelena Budak, Milan Račić i Ivica Grčar.

- Jedna su stvar ljudi koji izbjegavaju poreze, a drugi oni koji optimiziraju porezne sisteme. Velike i ozbiljne tvrtke ne upotrebljavaju ovakve strukture jer im se ne isplati i ne igraju se time. To više upotrebljavaju ljudi koji imaju kvazi kriminalni karakter - rekao je Milan Račić.

- Tri tvrtke i tri privatne osobe iz Hrvatske koje se spominju u aferi Panama Papers nije puno, makar ne bi trebao biti ni jedan - smatra Račić koji rješenje vidi i u snižavanju poreza.

Marija Duljković smatra da je problem što se dovoljno ne izmjenjuju informacije, a ni propisi nisu usklađeni na razini Europske unije. 

- Moramo priznati da korupcije i pranja novca ima sve više, a tome su skloni posebno oni koji žele prikriti podrijetlo novca. Oni u redovnom businessu to ne riskiraju. Ekonomije država članica mogle bi se zaštititi boljom regulativom i izmjenom podataka korištenjem digitalnih tehnologija - rekla je Duljković. 

- Kad je u pitanju Hrvatska, najveći problem je nedostatak koordinacije između državnih tijela, a više informatizacije i efikasnosti dovelo bi i do efikasnije naplate poreza - kaže Duljković.

- Offshore tvrtke nisu nužno sinonim za utaju nezakonito stečenog novca isključivo od korupcije, ona ima tisuću različitih vidova - rekla je Jelena Budak. 
 
- Korupcija u Hrvatskoj je raširena pojava, a ona, zajedno sa sivom ekonomijom, utajom poreza i drugim nelegalnim aktivnostima, samo je jedan oblik transakcija koje mogu završiti u offshore kompanijama. Ona je naročito u našoj zemlji prisutna kad je u pitanju javna nabava i građevinarstvo, a pritom nije nužno da sredstva završavaju izvan granice. Kad je Hrvatska zatvarala poglavlje 23 pri ulasku u Europsku uniju, puno ljudi je vjerovalo u važnost borbe protiv korupcije, ali otkad smo u Uniji, ona je u drugome planu. Hrvatsko društvo i biračko tijelo nikada nije sankcioniralo neetično korupcijsko ponašanje ni utaju poreza. Imamo problem razumijevanja što je ispravno, a što nije. Na spomen offshore kompanija Hrvati su sumnjičavi, a kad kažemo da je netko uzeo mito ili koristio službeni auto u privatne svrhe, reći ćemo da je to dobro jer svi to rade - rekla je Budak koja tvrdi da je to najveći problem.

Kad govorimo o nezakonitom izbjegavanju poreza ili utaji, onda bi Ivica Grčar uzroke tražio u institucijama koje su zadužene za borbu protiv toga. Kad bih mogao istraživati kako se izvlači novac iz Hrvatske, onda bih istraživao na dva mjesta - u Ministarstvu financija i u Hrvatskoj narodnoj banci. 

- U Hrvatskoj ne postoji djelotvorni porezni nadzor poslovanja banaka, naglasio je Grčar koji uzroke utaje poreza vidi u institucijama koje su zadužene za borbu protiv toga.