Od početka rujna ponovno se gomila mulj od pročišćavanja otpadnih voda u Zagrebu. Zagreb proizvodi 100 tona otpadnog mulja svaki dan i sad opet nema kamo s njim.
POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:
Podsjetimo, tad smo otkrili da su tvrtke Girk Kalun i Carbo otpadni mulj iz pročistača vozili i na međimurska polja.
A Zagreb im je plaćao 50 milijuna kuna da mulj odvezu u postrojenje za obradu i spaljivanje u Drnišu. Mulj od pročišćavanja vode cijeloga grada može sadržavati i opasne elemente, poput teških metala, žive, ali i, primjerice, radioaktivni jod iz bolnica. Kad je afera izbila, na teren su izašle inspekcije, utvrdile su da je mulj nezakonito i mimo dozvola odlagan na polja, tvrtke su dobile kazne, ali su i dalje nastavile surađivati sa Zagrebom. Samo su u posao uveli treću tvrtku, mađarski Fehervari, koji je dio mulja izvozio u Mađarsku. Sve dok u toj zemlji nije pukla afera zbog uvoza otpadnog mulja ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih zemalja.
Iako su nam iz mađarske vlade potvrdili da više neće dopuštati uvoz mulja iz Hrvatske, za to ne znaju niti u Ministarstvu zaštite okoliša RH niti u Gradu Zagrebu, koji vodi Milan Bandić.
Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, zastoj u odvozu mulja opravdala je “tehničkim problemom”.
- Izvršitelji su najavili privremenu stanku u otpremi mulja zbog tehničkih razloga, nakon čega se nastavlja s izvršenjem ugovora prema ugovornim količinama i rokovima. Zbog najavljene obustave otpreme mulja izvršitelj je pojačanim odvozom u prethodnom razdoblju oslobodio dio deponije na lokaciji pročistača, na koji će se privremeno skladištiti novonastali mulj do nastavka izvršenja ugovora - odgovorila je, među ostalim, pročelnica Jozić.
Navela je i da “nema saznanja niti su službeno obaviješteni i o kakvim zabranama izvoza otpada u Mađarsku ili bilo koju drugu državu EU”.
Iako tvrtka Fehervari ima dozvolu za izvoz, prema informacijama iz Mađarske, postoji velik javni pritisak da se mulj više ne dovozi i da je zato privremeno stopiran uvoz. Također, prestanak odvoza su, doznajemo, opravdali “višom silom” bez dodatnih obrazloženja.
A sve je u Mađarskoj počelo ovog ljeta, kad je otkriveno da je vlada Viktora Orbana dala dozvole za uvoz stotine tisuća tona mulja u Mađarsku.
Mađarski oporbeni političari snimili su kamione iz Slovenije koji voze mulj u njihovu zemlju na odlaganje u stare rudnike. Niti jednoj slovenskoj tvrtki nisu produljili dozvole od početka rujna. A to čeka i nas.
Iz vlade Viktora Orbana to su i jasno odgovorili za 24sata.
- Vladine agencije više ne izdaju dozvole za uvoz otpadnog mulja. Gotovo sve postojeće dozvole će isteći najdalje u za šest mjeseci - odgovorili su iz mađarske vlade zaključujući da to znači kako se u njihovu zemlju više neće moći izvoziti mulj.
Iz Zagreba su nam odgovorili da je od ožujka 2018. godine, kad je potpisan aneks ugovora prema kojem dio mulja ide u Mađarsku, pa do kraja kolovoza ove godine u tu zemlju izvezeno više od 73.000 tona, ili u prosjeku 4873 tone mjesečno.
Nakon što smo dobili potvrdu iz Mađarske da će taj mulj morati ostati u Hrvatskoj, pokušali smo dobiti i komentar Mirke Jozić što će biti alternativa za zbrinjavanje mulja, ali nam se nije javila.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike također nam je prije potvrde iz mađarske vlade odgovorilo da za zabranu ne znaju.
- Nismo primili obavijest mađarskog nadležnog tijela o ograničavanju isporuke muljeva od obrade komunalnih voda - stoji u njihovu odgovoru.
Navode da dvije tvrtke u Hrvatskoj imaju dozvole za izvoz mulja u Mađarsku, a da dozvole vrijede do lipnja 2020. godine. A oni su naveli i podatak da je Hrvatska 2017. godine u Mađarsku izvezla 39.210 tona, a lani 52.110 tona mulja.
Ističu da se, u slučaju zabrane, mulj može obraditi i u Hrvatskoj.
- U Hrvatskoj postoje tvrtke koje posjeduju dozvolu za obradu mulja od komunalnih voda postupkom korištenja kao goriva (ne izravno spaljivanje) ili drugi način proizvodnje energije - smatraju u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, koje vodi Tomislav Ćorić.
Zagreb će očito morati pronaći drugi način zbrinjavanja svog mulja. Kad je izbila afera prije dvije godine, prvo je Jozić najavila da će raskinuti ugovore s Girk Kalunom i Carbom, koji su kršili propise, ali su se poslije predomislili, pa je unosni posao od 50 milijuna kuna ostao u te dvije tvrtke, ali su samo 30 posto vrijednosti ugovora prepustili spomenutoj mađarskoj tvrtki Fehervari.
Nevjerojatno je da je Grad ostavio u poslu te tvrtke koje su bile izgubile i dozvolu za spaljivanje mulja nakon što je afera izbila. No Jozić je to tad opravdala interesom grada.
- U slučaju novog natječaja imali bismo šest mjeseci odgode. Ne preferiramo niti jednu tvrtku nego gledamo isključivo interes grada i koliko će nas što koštati - opravdala je Jozić odluku.
Inače, možda cijelog ovog problema ne bi bilo da je Zagreb još prije dvije godine prihvatio tri milijuna kuna jeftiniju ponudu tvrtki Kemokop i Našicecement. Oni su mulj htjeli voziti i spaljivati u cementarama. Ali odbijeni su jer su dali jamstvo ponude koje prekratko vrijedi. Čak i kad su produljili jamstvo, odbijeni su.
- U Gradu Zagrebu pogodovali su Girk Kalunu i Carbou na tom natječaju - rekao nam je tad Hrvoje Čipčić Bragadin, odvjetnik koji zastupa Kemokop i Našicecement.