Ustavne promjene pojasnili su nam Vesna Pusić, Zdravko Tomac i sudac Ustavnog suda koji je htio ostati neimenovan.
P: Što se mijenja u vezi referenduma?
O: Članak 141. Ustava RH kaže da se “odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi”. Dakle za ulazak u EU trebalo bi glasovati više od 2,2 milijuna ljudi. No sad će biti dovoljna većina izašlih. To je za vlasti znatno jednostavnije.
P: A u vezi biračkog prava?
O: Svi građani EU koji imaju boravište u Hrvatskoj moći će, čim uđemo u uniju, glasovati na lokalnim izborima u Hrvatskoj, no ne i na parlamentarnim i predsjedničkim. Moći će birati hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu. Isto se odnosi na državljane RH u Europskoj uniji.
P: Hoće li položaj HNB-a biti isti?
O: Neće. Hrvatska narodna banka dobiva veću samostalnost.
P: Što znači da nema zastare za pretvorbeni kriminal?
O: To znači da će se, od sada do vječnosti, protiv onih koji su nešto ‘jamili’ moći pokrenuti sudski spor. Mnogi od te mjere ne očekuju puno jer je prošlo mnogo vremena i pogubljeno je mnogo dokaza.
P: Hoće li hrvatski državljani moći biti izručeni stranoj državi?
O: Da, ako je članica Europske unije i ako Hrvatskoj pošalje europski uhidbeni nalog, država će ga morati isporučiti.
P: Mijenja li se položaj manjina?
O: Neke nacionalne manjine, koje do sada nisu izrijekom spomenute u Ustavu, bit će poimence navedene. Primjerice, Bošnjaci i Slovenci. Bit će navedene i sve druge nacionalne manjine - Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi, Crnogorci, Makedonci i Albanci.

P: Državni ured za reviziju, što s njim?
O: On bi također, poput Hrvatske narodne banke, trebao postati neovisan od politike.
P: Mijenja li se što na tržištu rada?
O: O, itekako! Ulaskom u EU građani Hrvatske moći će otvoriti tvrtku bilo gdje u Europi pod istim uvjetima kao i građani tih zemalja. Tri godine nakon ulaska Hrvatske u uniju, Hrvati će se, bez posebnih dozvola, moći zaposliti u europskim tvrtkama kao i Europljani kod nas.
P: Suverenitet. Gubimo li ga?
O: Sabor će dobiti oko tisuću propisa na godinu o kojima se neće diskutirati nego će morati biti usvojeni u obliku u kojemu nam ih je Europska unija dostavila. Dio ovlasti se, u tom smislu, svakako prenosi na Bruxelles. Hrvatsku će u Vijeću Europe predstavljati čelni čovjek Vlade, a ministri će biti u Vijeću ministara. Zato je važno da nas u EU predstavljaju kvalitetni kadrovi jer se tamo donose zakoni koji će gotovo automatski vrijediti i u Hrvatskoj.
Neki euroskeptici misle da se nismo za to borili i da će Hrvatska ulaskom u EU gotovo potpuno izgubiti suverenitet.
P: Hoće li građanima RH nakon ulaska u EU poteći med i mlijeko, a euri padati u džepove?
O: Na žalost, to je pomalo pojednostavljena slika našeg članstva u uniji. Nemojte se tome nadati. Mnoge su zemlje imale problema nakon ulaska u EU. Neke ni nakon više desetljeća članstva nisu snažno napredovale - primjerice Grčka. Poljski su poljoprivrednici, međutim, doživjeli snažan napredak. Iz EU još nitko nije izašao iako svi mogu. Neki naši sugovornici tvrde da će se smanjiti davanja za radnu snagu s osnovnom i srednjom stručnom spremom pa će im prihodi porasti.