Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je u četvrtak za premijera Michela Barniera, bivšeg pregovarača Europske unije za Brexit, i povjerio mu sastavljanje nove vlade u nadi da će okončati politički zastoj nakon prijevremenih izbora koji su rezultirali parlamentom bez jasne većine. Ključno pitanje će sada biti hoće li Barnierovoj vladi poći za rukom da duboko podijeljeni parlament usvoji njene reforme.
Diskretan i konzervativan političar će se ubrzo suočiti s vatrenim krštenjem jer istječe vrijeme za pripremu državnog proračuna za 2025. godinu, koji bi mogao dovesti do glasanja o povjerenju ako druge stranke ne budu zadovoljne. Sedamdesettrogodišnji Barnier bit će najstariji premijer u suvremenoj povijesti Francuske, a dužnost preuzima od Gabriela Attala, koji je bio najmlađi.
Barnier je prvi put postao zastupnik u dobi od 27 godina, a kasnije je imao razne uloge u nekoliko francuskih vlada, uključujući ministra vanjskih poslova i ministra poljoprivrede. U inozemstvu je najpoznatiji po tome što je vodio pregovore Europske unije s Velikom Britanijom o njezinom izlasku iz bloka od 2016. do 2021.
Macron je proteklih tjedana razmatrao niz mogućih premijera, od kojih nijedan nije mogao prikupiti dovoljno potpore da bi zajamčio stabilnu vladu, što je bio njegov ključan kriterij. Nema jamstva da će Barnierova vlada uspjeti uvjeriti parlament da usvoji reforme ili da ga duže vrijeme zadrži na vlasti.
No, barem je krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN), najveća pojedinačna stranka u parlamentu nakon izbora početkom srpnja, nagovijestila ranije u četvrtak da neće odmah odbiti Barniera ako zadovolji određene kriterije.
Barnier je proeuropski orijentiran i umjeren karijerni političar, no značajno je pooštrio izjave tijekom neuspjelog pokušaja da 2021. postane kandidat svoje konzervativne stranke na predsjedničkim izborima, govoreći da je imigracija izmakla kontroli, što je stav koji dijeli s RN-om.
Reforme
Barnierovi politički nazori su uglavnom poprilično bliski Macronovim, a za francuskog je predsjednika bilo krucijalno da njegov novi premijer ne pokuša poništiti reforme koje je uvodio proteklih godina, a naročito reformu mirovinskog sustava.
Ostaje nejasno hoće li Barnier nastojati u potpunosti provesti Macronov politički program ili će donositi nove prijedloge. U svakom slučaju će morati pregovarati s drugim strankama kako bi se zakoni mogli usvajati u parlamentu.
Dok je Macron odužio potragu za premijerom, stanje javnih financija se pogoršalo, a ministar financija u odlasku Bruno Le Maire tvrdi da su proračunu potrebni rezovi u vrijednosti od više desetaka milijardi eura kako bi se riješio problem.
Macronu se obio o glavu rizičan potez da raspiše prijevremene parlamentarne izbore u lipnju. Njegova centristička koalicija izgubila je desetke zastupničkih mjesta, a nijedna stranka nije osvojila apsolutnu većinu. Glasači su se ipak ujedinili kako bi spriječili pobjedu RN-a.
Ljevičarski savez Nova narodna fronta je osvojio najviše mandata, no Macron je isključio mogućnost da njima povjeri sastavljanje vlade nakon što su druge stranke rekle da će odmah glasati protiv. Umjesto toga, čekao je tjednima da se odluči.
Ljevica nema dovoljno mandata da samostalno izglasa Barnierov odlazak, no mogla bi pozvati na ulične prosvjede.
Zastupnik RN-a Sebastien Chenu je za televiziju BFM TV rekao da će krajnje desna stranka pričekati i vidjeti što Barnier ima za kazati o imigraciji i izmjeni francuskog izbornog sustava. RN se zalaže za to da razmjerni izborni sustav zamjeni francusko dvokružno glasanje u pojedinim izbornim jedinicama.
Laurent Jacobelli, također zastupnik RN-a, kazao je da je preduvjet za podršku stranke da se parlament raspusti što je prije moguće, što bi bilo početkom srpnja. Ipak, RN nije osobito entuzijastičan glede Barniera.
- Iz naftalina vade one koji su Francuskom upravljali 40 godina - rekao je Jacobelli za televizijski kanal TF1.