Ovo ljeto obilježili su ekstremni vremenski uvjeti. Od nevremena koje je krajem srpnja odnijelo četvero života do strašnih poplava u Sloveniji te poplava i rasta vodostaja niza rijeka u Hrvatskoj.
Dunja Plačko Vršnak, meteorologinja DHMZ-a, prokomentirala je ove vremenske nepogode s kojima se suočavamo. Osvrnula se prvo na poplave u Sloveniji.
- Nažalost, to nije zapravo započelo u Sloveniji, nego u Austriji, odnosno u njoj susjednim zemljama - rekla je meteorologinja za N1.
- Što se sinoptičke situacije tiče, radi se o situaciji gdje je pod djelovanjem jedne ciklone pri tlu i frontalnih poremećaja i zadržavanja vrtloga vlažnog i nestabilnog zraka u višim slojevima atmosfere zapravo došlo do dugotrajnog zadržavanja tog vlažnog nestabilnog zraka iznad Slovenije i kasnije Hrvatske, a zatim se to sporo premještalo kasnije na istok - objasnila je Plačko Vršnak.
Kaže kako se čini da je sada ono najgore iza nas, ali kako i dalje valja biti na oprezu.
- Maksimumi su počeli opadati, a opadaju i vodostaji u Austriji i Sloveniji. Kod nas je kritična situacija u trenutku kada će se vrlo velika Mura i Drava spojiti i onda to ide nizvodno… Sada to sve polako treba pratiti. Što je sve nizvodnije, ide sve polakše, a vodeni val zapravo onda sve sporije odlazi - pojasnila je Plačko Vršnak.
Istaknula je i da je u cijeloj ovoj situaciji jako zadovoljna suradnjom relevantnih institucija, među kojima je i DHMZ.
- Suradnja je jako dobra. Primjerice, u svakodnevnoj smo suradnji s Civilnom zaštitom. U petak i subotu čuli smo se 30-ak puta, izmjenjivali smo informacije, a i prije toga ih zapravo upozorili na ono što bi se moglo dogoditi. U četvrtak je već izašlo priopćenje i upozorenje onoga što se očekuje, no to je prognoza, a, nažalost, stvarnost je još malo nadmašila te prognoze - rekla je meteorologinja.
Plačko Vršnak kaže kako bi se ovakvi vremenski ekstremi mogli, nažalost, početi pojavljivati sve češće.
- Riječ je o izvanrednom događaju, no takvi ekstremi će, nažalost, najvjerojatnije biti sve češći. Hoće li se pojavljivati svake godine ili svake treće, to je teško reći, ali, nažalost, njihova frenkvencija bi mogla biti sve veća. Sve se to događa upravo kao posljedica onoga što klimatolozi stalno spominju – klimatskih promjena koje nisu tu od jučer - rekla je i dodala kako ćemo se morati naviknuti na ove ekstreme.
- Nažalost, da, tome se trebamo prilagoditi, prilagođavati infrastrukturu i sve zajedno što to prati. Ti ekstremi, tornada, velike količine poplava, suše, bit će vjerojatno sve češći, ne samo u Europi nego i u svijetu - upozorila je.
- Druga polovica osmog mjeseca trebala bi biti prava ljetna. Možda bude još toplinskih valova, to ne možemo reći, ali u svakom slučaju, ide stabilnije vrijeme, s manje oborina. Svi se nadamo onda babljem ljetu, no, nažalost, postoje signali da će dugoročno količina oborina biti oko prosjeka, ponegdje i veća oko toga, no trebalo bi biti toplije od uobičajenog. Vjerujem da se za postsezonu ne moramo bojati - poručila je Plačko Vršnak.