U Brightonu je, 6. travnja 1974, održana devetnaesta Pjesma Eurovizije. Nadmoćno je, ispred talijanske predstavnice Gigliole Cinquetti i pjesme “Si”, pobijedila švedska grupa ABBA s pjesmom “Waterloo”. Jednostavan, pomalo i glupkast tekst, zarazna melodija, višeglasno pjevanje i plesni ritam: pjesma će se pretvoriti u jedan od hitova epohe, osvojit će sve disko klubove na europskome zapadu i istoku, dok će ABBA postati najveći skandinavski popkulturni fenomen u povijesti. S tom 1974. mijenja se na Pjesmi Eurovizije temeljni tip i model predstavljanja: sa starinskih se konzervativnih šlagera i imitacije talijanskih kancona prelazi na onu vrstu pjesama kakva će Eurosongom vladati i pola stoljeća kasnije te, što je mnogo važnije, na ono scenskopojavno šarenilo, s mnogo koreografije i srebrenog lamea, kakvo ni danas ne bi djelovalo demodirano.