S ciljem što bržeg dovršetka Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka, trenutačno najvećeg i najvrednijeg industrijskog projekta u Hrvatskoj u koji INA ulaže oko četiri milijarde kuna, obustavljena su postrojenja u navedenoj rafineriji. Privremeni zastoj zbog modernizacije rafinerije trajat će do travnja 2023. godine. Projekt je trenutno na 65% gotovosti.
Predsjednik Uprave Ine Peter Ratatics te članovi Uprave Krisztian Pulay i Marin Zovko danas su posjetili rafineriju u pratnji članova Uprave i menadžmenta te Vedrane Janjić, direktorice Projekta nadogradnje.
- Najveći dio radova na postojećim postrojenjima upravo je pred nama i obuhvaća rekonstrukciju dviju jedinica: SRU - Jedinice za rekuperaciju sumpora i HCU - tj. najvećeg postrojenja Hidrokrekinga - ističu iz Uprave.
U tim će se postrojenjima, a posebno u postrojenju HCU, obaviti kompleksna zamjena opreme poput kolina, pumpi, posuda i sl. Uz to, tijekom zastoja rafinerije, izvest će se više od 180 priključaka novog na postojeća postrojenja, a u ugovoru s glavnim izvođačem predviđeno je da to bude ove zime. Zimsko razdoblje odabrano je jer je potražnja za gorivima znatno niža nego ljeti kada nije poželjno da sigurnost opskrbe potpuno ovisi o uvozu.
- Ovaj projekt najveća je investicija u povijesti Ine, važna za budućnost poslovanja u Republici Hrvatskoj kao i za dugoročnu sigurnost opskrbe tržišta. Ovom investicijom riječka rafinerija pridružuje se najmodernijim rafinerijama u Europi te omogućiti proizvodnju više dizela u budućnosti. Trenutno radimo na najkompleksnijem dijelu obnove za koju je bilo potrebno privremeno obustaviti rad rafinerije. Tijekom planirane obustave procesnih postrojenja nastavit ćemo i ponovo izgraditi procesne jedinice kako bi povećali njihov kapacitet i uskladili ga s kapacitetom postrojenja za obradu teških ostataka. Pet mjeseci je najkraći rok u kojem to možemo učiniti - izjavio je Pulay te dodao kako će u međuvremenu većina opskrbe hrvatskog tržišta biti osigurana s Mediterana.
Naime, Ina je već dogovorila 14 brodova, od kojih se jedan, s 30 tona goriva, danas nalazio u moru ispred postrojenja, a koji će iz mediteranskog tržišta dopremati derivate do hrvatske obale. Mjesečno će se tako dopremati oko 150 tona goriva od kojih je količina za iduća tri mjeseca već osigurana dok se ostatak još dogovara s tim da se problemi oko toga ne očekuju. Što se tiče cijena nabave, iz Uprave ističu kako će se držati tržišnih cijena.
- Kontinuirano radimo na novim ugovorima kako bi razdoblje obustave prošlo bez dodatnih izazova te kako bi se osigurala kontinuirana opskrba domaćeg tržišta - kazao je Pulay dodavši da prve količine derivata brodovi već isporučuju u Rafineriju nafte Rijeka.
Ovog ljeta su u sklopu izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka uspješno postavljeni najveći dijelovi opreme budućeg postrojenja - 51-metarski frakcionator, dvije koksne komore zapremnine 900 m3 od koje svaka teži 330 tona. Spomenuta ključna oprema uveliko je izmijenila vizuru rafinerije. Uz ovo novo postrojenje investicija podrazumijeva i rekonstrukciju postojećih postrojenja, novu luku sa zatvorenim skladištem te veću ukupnu složenost rafinerije.
Do sada je navedena rafinerija proizvodila oko 14% loživog ulja, a nakon modernizacije, umjesto toga će se proizvoditi 14% više dizela. Kao nus produkt još uvijek će postojati koks, ali od svega 4% za, što već postoji osigurano tržište, tako da je najveći benefit ove modernizacije proizvodnja više visoko vrijednih bijelih proizvoda od čega je dizel najinteresantniji. Drugim riječima, kapacitet rafinerije sada je od 3,5 do 4,1 kilotona godišnje, a nakon modernizacije on će biti 4,5 kt.
- Projekt nadogradnje je na ukupno 65% gotovosti, od čega su inženjering i nabava gotovo potpuno završeni, a izgradnja se bliži polovini gotovosti. Na lokaciji dnevno radi oko 1000 radnika, a dominacija građevinske struke mijenja se u korist strojarske i elektoinstrumentacijske struke. Većina angažiranih tvrtki koje su podizvoditelji su hrvatske, a tehnologija koja je izabrana je vrhunska, koju do sada nismo vidjeli- zaključila je direktorica projekta Vedrana Janjić.