Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador ostat će na vlasti do kraja mandata 2024., osnažen nedjeljnim referendumom na kojem je odziv bio manji od 20 posto.

Više od 90 posto birača koji su glasali izrazili su želju da vođa nacionalističke ljevice odradi svoj šestogodišnji mandat do kraja, po rezultatima Nacionalnog izbornog instituta.

Na referendum je izišlo 17 do 18,2 posto od 93 milijuna birača.

Odziv je po zakonu trebao biti 40 posto da bi referendum bio važeći. Predsjednik stoga ne mora podnijeti ostavku.

"Više od 15 milijuna Meksikanaca zadovoljno je i želi da ostanem do rujna 2024.", rekao je 68-godišnji predsjednik u video obraćanju građanima, smatrajući da je odziv na izbore bio slab zbog nedovoljno biračkih mjesta.

Odbacio je optužbe svojih protivnika da je želio iskoristiti taj referendum kako bi bio ponovno izabran 2024., naglasivši: "Ja sam demokrat. I ne podržavam reizbor".

Referendumskom pitanje glasilo je: "Slažete li se da se predsjednika opozove zbog gubitka povjerenja ili da ostane predsjednikom Republike do kraja svojeg mandata?".

On sam je 2019. u Ustav unio tu odredbu o referendumu o opozivu predsjednika, po modelu drugih latinoameričkih zemalja kao što je Venezuela.

"Ne može se vladati bez potpore naroda", naglasio je u nedjelju navečer, dodajući da želi završiti preobrazbu Meksika i pomoći siromašnima.

Tri oporbene stranke pozvale su da se referendum bojkotira.

Reizbor predsjednika politički je tabu u Meksiku od predsjednika Porfirija Diaza, po nekima diktatora, koji je ostao na vlasti 30 godina, od 1884. do 1911., poslije čega je otišao u egzil i umro u Parizu.

Meksička vlada u tri je godine znatno povećala minimalnu plaću, zadržavajući istodobno politiku proračunske štednje.

Pandemija covida-19 odnijela je u zemlji gotovo 325.000 ljudskih života. Meksiko je jedna od rijetkih velikih zemalja koja je ostavila granice otvorenima, bez restrikcija.