Kako je uobičajeno stanište meduza sjeverni Jadran, naći je na srednjem Jadranu je rijetka pojava i ova vrsta Chrisaora hysoscella zanimljiva nam je zbog impresivne veličine i ljepote.
- Iako još nemam točne podatke o veličini, jer su kolege na terenu i nedostupni, literatura kaže da ova vrsta meduze ima promjer klobuka 30 centimetara, a može narasti i do 45 centimetara - komentirala nam je jučer dr. Olja Vidjak, zoo planktolog u laboratoriju za plankton i toksičnost školjkaša Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Ovu vrstu meduze, poznatu i kao kompas meduza, koja obično obitava u obalnim vodama Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo uočili su 9. listopada u Marinskom zaljevu tijekom istraživanja. Dr. Vidjak kaže da se ova vrsta sporadično pojavljuje u srednjem Jadranu, ali da do sada nije bilo ovako velikog primjerka.
- Meduze najčešće borave u sjevernom Jadranu i može ih se naći u malo zatvorenim uvalama. Osim što je impresivno velika i lijepa, treba se držati podalje od nje jer na koži izaziva opekline i žarenje. Susret s njom nije ugodan i treba ga izbjegavati. Ona je stanovnik mora te ima svoj životni vijek i svoju ulogu - hrani se planktonima, a opasnost za nju su velike ribe, poput velikog bucnja i morske kornjače, koji se njome hrane. Njezin boravak u Jadranu nema apsolutno nikakav negativan utjecaja na biljni i životinjski svijet. Zanimljiva nam je za promatranje u smislu veličine i bioraznolikosti te su nam dragocjeni svi podaci koje dobijemo o njoj - kaže dr. Vidjak.
Ovu vrstu meduze karakterizira žuto-smeđi klobuk koji podsjeća na kompas i ima 24 lovke podijeljene u tri grupe po osam. Obitava pod površinom na dubinama do 10 metara, gdje lebdi i povremeno pliva. U moru se orijentira i održava ravnotežu uz pomoć senzorskih stanica nazvanih statocisti, a pigmentirane mrlje omogućuju joj percepciju promjene svjetlosti. U slučaju da vas opeče, opeklinu treba namazati aloa vera ili nekim drugim smirujućim gelom.