Prošli tjedan na Vladi donesena je odluka o dodjeli bespovratnih zajmova jedinicama lokalne samouprave pogođenima potresom, podsjetio je na današnjoj konferenciji za medije ministar financija Zdravko Marić, a potpredsjednik Vlade i čelnik Stožera za uklanjanje posljedica potresa na Banovini Tomo Medved naveo koliko koja županija dobiva.
- Sisačko-moslavačkoj županiji će biti osigurano 180 milijuna kuna, Gradu Zagrebu 150 milijuna, Krapinsko-zagorskoj 10 milijuna kuna, koje će dobiti kada se za to steknu uvjeti, odnosno kad županija prethodno realizira određene aktivnosti u svjetlu pripreme za obnovu određenih objekata te Zagrebačkoj županiji 20 milijuna kuna, također kada se za to steknu uvjeti - istaknuo je Medved naglasivši kako je Vlada samo na području Sisačko-moslavačke županije od razornih potresa u prosincu do sada participirala u iznosu od 817 milijuna kuna iz Državnog proračuna.
Izmjene Zakona o obnovi
Ministar graditeljstva Darko Horvat predstavio je konačno i službeno izmjene Zakona o obnova, koje će, kako je rekao, sutra poslati u kratku javnu raspravu, ne dužu od 7-8 dana, kako bi se uskoro našle na dnevnom redu Vlade, a tako onda i Sabora. Usvajanje se planira za kraj listopada.
- Idemo u izmjene s ciljem da oslobađamo građane sufinanciranja konstrukcijske obnove u sve četiri županije i Gradu Zagrebu. Status riješenih i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i upisa hipoteke u ovo vrijeme troši previše vremena i resursa, dakle građani neće morati participirati sa 20 posto u konstrukcijskoj obnovi - naglasio je.
Novost su i europski pragovi jednostavne javne nabave.
- Uz sugestiju kolega koji vode Upravu za javnu nabavu, ali i tijela koje vrši kontrolu i žalbene postupke, prihvaćamo europske pragove, a to znači da se sadašnji prag jednostavne javne nabave od 200.000 kuna plus PDV podiže na milijun i 31.000 kuna, a prag od 500.000 kuna plus PDV na 39,3 milijuna kuna. S time da će svaka katastarska čestica ući u pojedinačni postupak javne nabave - najavio je Horvat dodavši kako se na taj način uvodi mehanizam uključivanja u proces javne nabave u e-oglasniku javne nabave.
- Radimo jedno sustavno izvješćivanje na mjesečnoj bazi što se ugovara i kako i tko su nositelji poslova obnove - rekao je Horvat.
Uvodi se i gradnja stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na području na kojem je proglašena katastrofa - na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije.
Problem s kojim su se do sada susreli na dnevnoj bazi, dodao je, je činjenica što veliki broj oštećenih objekata nisu postojeći ili nisu legalizirani. Sad će se i takvi moći obnoviti.
- Neki nisu upisani ni u zemljišne knjige i katastar. Dakle, idemo u pojednostavljenje samog postupka, koji više neće biti upravni postupak nego neupravni, sa vrlo jasnom porukom građanima i koji su podnijeli zahtjeve da ih neće morati mijenjati niti podnositi nove, ali će Ministarstvo izdati rješenje koji će biti neupravni akt, a kojim će naložiti obnovu. Nakon što se obnova izvede, bit će proces u kojem će u segmentu početka projektiranja i nabave robe neće biti potrebno provjeravati dodatne dokumente i statuse osim onog što su građani već predali. Pokrenut ćemo postupak kao neupravni, a nakon toga će završno izvješće inženjera biti dokument kojim će građani moći legalizirati objekt i upisati se kao vlasnici - rekao je Horvat.
Europski prag javne nabave, rušenje moguće bez suglasnosti, novčana pomoć u pričuvu za konstrukcijsku obnovu koja može krenuti odmah...
Nadalje, dodao je, uvodi se novčana pomoć građanima i upraviteljima zgrada da u proces konstrukcijske obnove krenu sad pod strogim nadzorom.
- Jednostavno kontrolirani instrument je dodjela novčane pomoći sukladno pripadajućem troškovniku na žiro račun pričuve kojom upravlja sam upravitelj zgrade. Ta će sredstva biti zaštićena od bilo bilo kakvih ovršnih isprava, to je novac koji će upravitelj zgrada moći isključivo koristiti za proces obnove - rekao je.
Dakle, upravitelji, ali i privatni vlasnici će imati mogućnost dobiti sredstva za izradu ili glavnog projekta ili projekta konstrukcijske i cjelovite obnove, nakon će moći dobiti novac za konstrukcijsku obnovu prije nego ugovore radove.
- Ali će se vrlo strogo morati nadzirati taj proces - rekao je.
Uvodi se i mogućnost kupnje nekretnine kao zamjenskog stana ili zamjenske obiteljske kuće.
- Dodjele novčane pomoći za izgradnju zamjenske obiteljske kuće kao predujma neće biti. Zato i jest ovaj natječaj koji je u procesu, i Središnji državni ured i Fond imat će ingerenciju i ovlast, ali i zadatak da se na svim onim prostorima gdje smo srušili objekte temeljem rješenja izgradi zamjenski objekt - rekao je.
Rušenje objekata koje predstavljaju opasnost moći će se obaviti bez pribavljanja bilo kakve suglasnosti, naglasio je Horvat.
Na pitanje tko će biti prioritet u obnovi, i Horvat i Medved su istaknuli kako ne treba striktno gledati samo po naljepnicama.
- Crvena naljepnica ne znači isključivo da se zgrada mora ukloniti. Ona može biti i zbog susjedne zgrade ili nekih drugih parametara. Po prioritetima u organizirani postupak obnove idemo crveno pa žuto s time da prioritete ne možemo definirati ako će to privatni vlasnici raditi sami. Ali u korespondenciji sa upraviteljima mislim da su i oni svjesni tereta koji moraju preuzeti na svoja leđa, a da bi proces dinamički bi puno jači, posebno u Zagrebu - rekao je Horvat.
'Naljepnice unose zabunu. Od 1. listopada krećemo s projektom postavljanja zamjenskih kuća'
Medved je naglasio kako su i do sad na terenu na Banovini maksimalno ubrzavali proces obnove te tamo do sad obnovili više od 500 kuća te više od 300 objekata uklonili, od čega preko 200 obiteljskih kuća. Na opasku novinara kako su većina dosad obnovljenih kuća ustvari one sa zelenim naljepnicama i na pitanje što mogu očekivati oni s crvenim i žutim naljepnicama, Medved poručuje kako se uklanjanje kontinuirano provodi, što je do sad usporavalo izdavanje vlasničkih i suvlasničkih suglasnosti, a paralelno s time i izgradnja, ali i da te naljepnice unose zabunu.
- U određenim je objektima došlo do konstrukcijskih oštećenja. Prema tome nije potpuno točno vezivati se uz samu tu oznaku, odnosno boju, već uz elaborat koji se napravi za svaki posebni objekt. Od ovih više od 500 obnovljenih obiteljskih kuća, to je više od 500 obitelji koje zimu dočekuju u ispravnoj obiteljskoj kući i to je ono što je bitno. Konstrukcijski dio zahtjeva nešto više posla, ali i oni su u procesu obnove. Od 1. listopada krećemo s projektom postavljanja zamjenskih kuća u skladu sa iskazanim interesom - rekao je Medved.
'Neka se jave svi koji nemaju adekvatan smještaj za zimske uvjete'
Na pitanje je li istina da još uvijek 1000 ljudi nema adekvatan privremeni smještaj, Medved je istaknuo kako to nije točno.
- Pozivam naše građane koji su, nažalost, zbog oštećenja obiteljskih kuća ili zgrada trenutno u kontejnerima koji nisu prilagođeni za boravak u zimskim uvjetima da se jave. Podsjećam da je RH nabavila više od 600 kontejnera koji su uređeni i izgrađeni za stanovanje. Dio koje smo dobili putem humanitarne pomoći nisu bili do te mjere uređeni i ovdje govorimo o tim kontejnerima. Mi smo učinili sve da bismo ljudima omogućili kvalitetniji život i kroz grijalice i klima uređaje... Ali ukoliko ljudi žive u takvim kontejnerima koji nisu prilagođeni za zimske uvjete, ja sam već zatražio do županije da nam se jave te osobe i da im osiguramo na području županije siguran smještaj kako se nitko ne bi našao u situaciji da mora biti u teškim zimskim uvjetima - rekao je pa ponovio kako se ni u kojem slučaju ne radi o 1000 ljudi.
- Na tjednoj razini provodimo analizu stanja, važno je pratiti i poveznicu vraćanja iz kontejnera u domove koji su im obnovljeni - dodao je.
'Status Damira Vanđelića ovisi isključivo o njemu'
Upitan hoće li izmjene Zakona ukloniti i nesuglasice između Ministarstva graditeljstva i Fonda za obnovu, odnosno njega i šefa Fonda Damira Vanđelića, Horvat je poručio kako špekulacije oko toga što se događa između ta dva tijela nisu predmet javne polemike.
- Interni sastanci su meni prioritetno mjesto na kojem komuniciramo kako unaprijediti i zakonodavni okvir, ali i postupanje ove dvije institucije koje su provedbena tijela na samom terenu. To što izlazi u medijima u ovom trenutku nije predmet mog interesa - rekao je ministar.
Na direktno pitanje ostaje li Vanđelić na svojoj poziciji, a 24sata su iz više izvora dobila informaciju kako ga Horvat želi maknuti, Horvat poručuje da će javnost o svim promjenama, ako će ih biti, na vrijeme biti informirani.
- Promjene su bile moguće, danas su moguće i moguće su uvijek - rekao je.
Koći li Vanđelić proces obnove svojim javnim istupima, pitali su još novinari.
- Ja sam, razgovarajući s Vanđelićem, na pitanje da li se želi baviti politikom ili obnovom dobio jasan njegov odgovor kad sam ga predlagao za ravnatelja Fonda, kada mi je rekao da je njegov prioritet oformiti sustav efikasne obnove. Živim u uvjerenju da je i danas takvog stava. Nadam se da ćemo puno više odgovarati za istim stolom, a puno manje kroz medije. Status i sudbina Vanđelića ovisi isključivo o njemu - poručio je.
Hrvatskoj uplaćen predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Govoreći o europskim sredstvima koja su nam uplaćena za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ministar Marić je istaknuo kako je to prva tranša.
- Tih 6,14 milijardi kuna je sjelo, prva uplata, to je 13 posto ukupne uplatnice kao predujam. Imamo jasnu sliku na što će se sredstva trošiti, jasno definiranu dinamiku trošenja i provođenja mjera, kako reformskih tako i investicijskih - rekao je dodavši kako je ovaj predujam predviđen za 50-ak projekata do kraja godine.
- Sve će biti javno dostupno i objavljeno na internet stranicama i svi će moći vidjeti tko će dobiti i koliko novca - rekao je.
A tko će dobiti ta sredstva, ovisit će o natječajima, pojasnio je.
- Oni koji ispunjavaju uvjete i koji su spremni za realizaciju do kraja godine, naravno, da će ta sredstva dobiti - rekao je.
Naglasio je i kako iznos svake iduće tranše sredstava iz Nacionalnog plana ovisi o iskorištenosti one prethodne. Idućih 700 milijuna eura treba nam sjesti do sredine iduće godine, a još 700 do kraja iduće godine.
- Do kraja ove godine mi moramo provesti 34 mjere, konkretne mjere i reformske i investicijske. Njih 10-ak je već provedeno, a neke od njih imaju određene rizike, no imamo dovoljno vremena da te rizike umanjimo i da ih provedemo. Onoliko koliko provedemo šaljemo EK izvještaj o provedenom, onda oni to valoriziraju kako bi u petom ili šestu mjesecu išla iduća tranša. I ona ovisi o tome koliko smo mjera ispunili. Ako sve 34, doći će 700 milijuna eura, ako nismo, onda će biti određena korekcija - pojasnio je Marić dodavši kako je slična situacija i s Fondom solidarnosti.
Nacionalni plan za bilo koju zemlju, naglasio je, nije namijenjen za rješavanje dubioza iz prošlosti i krpanje rupa.