Ukrajinski lučki grad Mariupolj ima brojne žrtve i suočen je s nestašicom vode dok se pokušava obraniti od neprekidnih napada ruskih snaga, rekao je gradonačelnik Vadim Boičenko u izravnom prijenosu na ukrajinskoj televiziji u srijedu.
"Neprijateljske okupatorske snage Ruske Federacije učinile su sve da blokiraju izlazak civila iz grada s pola milijuna stanovnika", izjavio je.
Nije naveo točan broj žrtava i upozorio je da je nemoguće evakuirati ranjene.
Rusija neprestano bombardira strateški važan grad Mariupolj i tvrdi da ga je opkolila.
UN: Gotovo 875 tisuća ljudi izbjeglo iz Ukrajine
Broj ukrajinskih izbjeglica porastao je na gotovo 875 tisuća, objavio je UN u srijedu, na sedmi dan ruske invazije.
Ukupno je 874.026 ljudi napustilo Ukrajinu, prema podacima objavljenima na mrežnoj stranici UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice.
To je ogroman porast od otprilike 200 tisuća izbjeglica u odnosu na 677 tisuća izbjeglica dan ranije prema šefu UNCHR-a Filippu Grandiju.
Poljska je primila otprilike pola ukrajinskih izbjeglica, prema zbirnim podacima o pristiglim izbjeglicama do utorka.
Prema UNCHR-u u Poljsku je izbjeglo 454.000 Ukrajinaca, 116.000 u Mađarsku, 79.000 u Moldaviju, 67.000 u Slovačku, 45.000 u Rumunjsku, 43.000 u Rusiju te 350 u Bjelorusiju.
Preostalih 70 tisuća je u drugim europskim zemljama.
Češki premijer Petr Fiala kazao je u srijedu da je njegova zemlja prihvatila oko 20 tisuća ukrajinskih izbjeglica od početka rata.
"Vojna ofenziva u Ukrajini prouzročila je uništenje civilne infrastrukture i civilne žrtve te je protjerano više tisuća ljudi iz svojih domova", objavio je UNHCR.
'Izbjeglička kriza'
"Postoje jasne naznake da je puno više ljudi u pokretu. Potrebni su im zaštita i podrška", ističe UNHCR.
UNHCR predviđa da bi više od četiri milijuna ukrajinskih izbjeglica moglo zatražiti pomoć u susjednim zemljama.
UN je u utorak zatražio 1, 7 milijardi dolara za pružanje hitne humanitarne pomoći Ukrajini i izbjeglicama.
"Pripremamo se za moguću najveću izbjegličku krizu ovoga stoljeća u Europi", rekao je Grandi.
U prvom valu izbjeglica vjerojatno su ljudi s automobilima, resursima i određenim vezama s drugim europskim zemljama, pojasnio je Grandi.
Međutim, nastavkom ruske ofenzive među izbjeglicama bi moglo biti i "ranjivijih" ljudi, kazao je novinarima.
Ruske snage objavile su da su u srijedu zauzele ukrajinsku luku Herson, dok su se ruske i ukrajinske trupe borile na ulicama Harkova, drugog po veličini grada u Ukrajini,.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da Moskva želi "izbrisati" njegovu zemlju.
UNHCR je primijetio da je dodatnih 96.000 ljudi prešlo u Rusiju iz separatističkih istočnih regija Donjecka i Luganska između 18. i 23. veljače, prije početka invazije 24. veljače.
Biskupi Zagrebačke pokrajine pozvali na molitvu za Ukrajinu
Biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine u srijedu su s 52. sjednice u Sisku, uputili poziv katoličkim vjernicima na molitvu te da s puno suosjećanja, postom i drugim djelima ljubavi prate što se događa u Ukrajini, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Biskupi su raspravljali i o izazovima što ih pred crkvene pastire i dijecezanske Crkve stavlja novonastalo stanje povezano s ratom u Ukrajini.
Sisački biskup mons. Vlado Košić podsjetio je na posljedice potresa na Banovini kao i na ukrajinsku ratnu krizu koja se događa pred očima cijeloga svijeta.
Mons. Milan Stipić, vladika križevački, govorio je o vjerskom stanju u Ukrajini, s posebnim osvrtom na grkokatoličku zajednicu. Zbog crkvenih veza koje održava s tom vjerničkom zajednicom, mons. Stipić je očitovao raspoloživost za posredovanje, posebno glede prihvaćanja mogućih izbjeglica kao i slanja karitativne pomoći.
Biskup varaždinski mons. Bože Radoš, predsjednik Hrvatskog Caritasa izvijestio je biskupe o koracima koje je do sada poduzeo Hrvatski Caritas. Zajedno s Hrvatskim Caritasom biskupijski i župni Caritasi uključit će se i pridonijeti koliko mogu u prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica kao i u slanju potrebne pomoći, istaknuo je.
Hrvatski biskupi su razmotrili i pastoralne događaje na metropolitanskoj i nacionalnoj razini, osobito Dan obitelji koji će se održati u Ludbregu 21. i 22. svibnja te Susret hrvatske katoličke mladeži koji će biti u Bjelovaru 17. rujna ove godine.
Najavili su i ovogodišnja svećenička ređenja: Zagreb, 28. svibnja; Varaždin, 11. lipnja; Sisak, 18. lipnja te Bjelovar, 25. lipnja. Osvrnuli su se i na slavlja zaštitnika pojedinih biskupija u Metropoliji. Napomenuto je da će Varaždinska biskupija 25. rujna proslaviti svoju 25. obljetnicu, a Zagrebačka nadbiskupija priprema u Mariji Bistrici 1. listopada 2022. prigodno slavlje svečanog uručenja završnog dokumenta Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
<<< LIVE događanja i bitku za Kijev pratite OVDJE