Od siječnja idem na pripreme za državnu maturu iz matematike, a za ispit iz hrvatskog i engleskog jezika pripremam se sama. Iskreno mislim da će matura biti teška i stresna. Prve dvije godine imali smo online školu, bio je štrajk, imamo dosta rupa u znanju i zato mislim da će doći do velikog stresa. Rekla nam je to Patricia, maturantica Srednje škole Tina Ujevića iz Vrgorca, govoreći o nadolazećoj državnoj maturi, koja počinje idući tjedan. Prema kalendaru NCVVO-a, prvi ispitni rok državne mature bit će u utorak, 4. lipnja, a počinje ispitima iz francuskog i španjolskog jezika. Šest dana kasnije, 10. lipnja, na redu je prvi obavezni predmet - engleski jezik. Maturanti će obje razine pisati isti dan. Dva tjedna nakon tog, 24. lipnja, pisat će se prvi dio ispita iz hrvatskog jezika, a dan kasnije esej. Zadnja je matematika - 27. lipnja.
- Po novom smo kurikulumu Škole za život, zatim na hrvatskom nema više razina nego je jedna jedinstvena razina. Makar, to je čak dobro, hrvatski nam je materinji jezik, učimo ga od prvog razreda osnovne škole i pošteno je da svi pišemo jednaku razinu - smatra, no naglašava kako matura po njenome mišljenju nije mjerilo znanja. Maturantima poručuje da se ne stresiraju i da im svima drži fige da ostvare što bolji rezultat.
- Ako se slučajno desi i da padnete neki predmet, nije kraj svijeta, može se ići na drugi rok - zaključuje.
Ovogodišnju državnu maturu u roku je prijavilo 30.819 maturanata, najviše učenika strukovnih škola. Posebna je i po još dva kriterija - smanjili su maksimalni broj izbornih predmeta koje maturanti mogu pisati sa šest na pet, a u odnosu na lani udvostručili su broj djela za esej iz hrvatskog, na osam.
- Kao i svake godine dosad, većina maturanata priprema se u zadnji tren, a dok je bila nastava, nisu puno o tome razmišljali. Izuzetak su, dakako, oni koji su krenuli i išli na pripreme. Osim njih, takozvani kampanjci ne mogu očekivati da će se neko čudo dogoditi. Prvenstveno treba vježbati gradivo, rješavati ispite državne mature od lani jer se zadaci često i ponavljaju. To je jedna od najboljih metoda pripreme - priča nam Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
- Ti fakulteti nude dobro zaposlenje, no vidi se trend da su popularni i fakulteti koji ne obećavaju lako zapošljavanje, primjerice novinarstvo, ali i razne grupe na Filozofskom fakultetu, od filozofije i povijesti pa do kroatistike, koja je vrlo popularna, bez obzira na činjenicu da se u toj struci teško zapošljava - ističe Hitrec.
Gledajući maturante svoje škole, ističe kako smatra da je većina već spremna za ispite državne mature, i to zahvaljujući učenju u sva četiri razreda tijekom srednje škole. Što se tiče strukovnih škola, dodaje, 70 posto maturanata koji dolaze iz tih škola čeka obrana završnog rada.
- Time završavaju i to je u većini naših škola stvarno lijep događaj - kaže.
Svim hrvatskim maturantima savjetuje da se pripremaju za ispite državne mature, i to najbolje rješavajući mnoge zadatke.
- Kada dođe taj dan ispita, svakako treba doručkovati, a onda na ispitu pažljivo i koncentrirano čitati zadatke i promisliti prije. Naime, u velikom broju zadataka već u pitanju postoji dio odgovora - naglašava.
Dala je savjete i osmašima, odnosno budućim srednjoškolcima. Za njih su prijave za upis u srednje škole službeno počele jučer, a prijave škola koje učenici žele upisati počet će za mjesec dana, odnosno 28. lipnja. Odlukom ministarstva planira se broj upisnih mjesta za ukupno 48.135 učenika u 2180 razrednih odjela. Kandidati s teškoćama su od jučer mogli prijaviti svoje programe u županijskim upravnim odjelima nadležnim za obrazovanje.
- Njima je za upis najvažnije dobro proučiti kurikulum škole, u koju se žele upisati i mogućnosti koje ta škola pruža. Ne valja se povoditi za tim gdje će neka prijateljica u razred, ili gdje je išao brat, sestra, roditelj... Iako je dob od 14 godina niska za donošenje životne odluke, mislim da zadnju riječ u odabiru škole mora imati sam učenik. Onaj koji nije motiviran teško će završiti što god da upiše - zaključuje naša sugovornica.