Vlakovi su stali, škole su zatvorene, a isporuke iz rafinerija blokirane zbog masovnog štrajka francuskih radnika koji nastoje spriječiti plan vlade da dobnu granicu za umirovljenje podigne na 64 godine starosti.
Dvodnevni štrajkovi i prosvjedi velik su test za predsjednika Emmanula Macrona koji tvrdi da je njegova glavna reforma, uvelike nepopularna među Francuzima, ključna kako bi se izbjegla propast mirovinskog sustava.
Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja, čak 68 posto Francuza protivi se Macronovom planu mirovinske reforme, a najveći otpor osim iz sindikata dolazi iz ljevičarskih stranaka, no protiv je i krajnja desnica.
Uz to, i tzv, "reformistički" sindikati okrenuli su leđa Macronu čija stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.
Sudbina reforme u parlamentu ovisit će tako o konzervativnim zastupnicima iz Republikanske stranke.
Za sindikate Macronov plan je sada izazov kako pretočiti protivljenje toj reformi i bijes zbog rasta troškova života u masovni društveni prosvjed koji bi u konačnici prisilio vladu da odustane od sporne reforme.
Prosvjedi su zakazani diljem Francuske.
- Danas će mobilizacija ljudi biti vrlo, vrlo snažna (...) Ovdje smo kako bi vlada povukla svoj projekt- rekao je Federic Souillot, sindikata FO.
- Puno je gnjeva- dodao je Laurent Berger, vođa najvećeg sindikata CFDT.
Sindikalni čelnici poručili su da je četvrtak tek početak i očekuje se da navečer najave nove prosvjede i štrajkove.
Za Macrona je pak izuzetno važno da u domovini i Europskoj uniji pokaže svoje reformske kapacitete te da javnu potrošnju drži pod kontrolom.
Prema procjeni ministarstva rada, odgoda produljenje odlaska u mirovinu za dvije godine i produljenje uplata bi značilo 17,7 milijardi eura mirovinskih doprinosa godišnje godišnje, pa bi sustav mogao puknuti već 2027.
Sindikati tvrde da se mirovinski sustav može održati oporezivanjem super bogataša, većim doprinosima poslodavaca ili dobrostojećih umirovljenika.
Mirovinska reforma jedno je od obećanja iz kampanje predsjednika Macrona koji je ponovno izabran prošle godine, a premijerka Elizabeth Borne, bliska francuskom predsjedniku, na prvoj je crti njezine obrane.
Od ranijeg prijedloga reforme iz 2019., Macronova vlada odustala je pod snažnim pritiskom socijalnih pokreta i širenja pandemije covida-19.
U četvrtak je u Parizu već od jutros promet u kaosu i vozi samo jedan od tri vlaka te jedan od pet brzih vlakova (TGV).
Lokalni i regionalni vlakovi jedva da prometuju.
Prema najavama, u štrajku su učitelji sedam od 10 osnovnih škola, a štrajkaju i radnici u nuklearkama i hiddroelektranama.
U međuvremenu su Macron i nekoliko njegovih ministara otišli u Barcelonu na sastanak sa španjolskim dužnosnicima.
Prosvjednici su na ulice izašli s golemim transparentima na kojima je Macron prikazan s frizurom Margaret Thacher, s natpisom "Maragaret Macron: Ovaj puta pobjeđujemo".