Znanstvenici su ozbiljno zaratili - u medijima, na društvenim mrežama. Kočnice su otpustile, nekima je prekipjelo i više ne skrivaju netrpeljivost prema izjavama svojih kolega.
Tenzije traju mjesecima, a tema je bilo mnogo - od toga treba li nam parcijalni, nikakav ili opći lockdown, preko sezonalnosti virusa, prognoziranog broja mrtvih, do toga treba li se zaraziti ljeti ili ne.
Najviše je, u posljednje vrijeme, tenzija između Igora Štagljara, profesora i direktora na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, i Gordana Lauca, molekularnog biologa koji je ujedno član Vladina znanstvenog savjeta za koronu.
POGLEDAJTE VIDEO: Nove mjere protiv korona virusa
Nije više tajna da je Lauc svojim teorijama i izjavama nasekirao i većinu drugih u znanstvenom savjetu, unutar kojeg su se zato događale burne rasprave. Nekima od znanstvenika smeta što se previše bavi epidemiologijom, koja mu nije specijalnost, i što su njegovi zaključci možda utjecali na Andreja Plenkovića, odnosno Stožer, da ne povlači radikalnije epidemiološke poteze.
Mjere su zaoštrene tek nedavno, rezultate još ne vidimo jer se broj otkrivenih novozaraženih vrti u tisućama, raste broj hospitaliziranih i mrtvih.
Dva znanstvena tabora
Otprilike, na jednoj su strani stavovi Ivana Đikića i Branka Kolarića, Igora Štagljara, na drugoj, pak, ono što misle Gordan Lauc, Miroslav Radman i Dragan Primorac.
Prva je grupa složna u tome da su nam otprije trebale puno strože mjere i da je bilo previše politiziranja mjera, odnosno progledavanja kroz prste. U drugoj su grupi znanstvenici koji misle da ne treba pretjerivati i da se može i s labavijim mjerama.
Nisu zaratili, međutim, samo ti znanstvenici. Polemike na društvenim mrežama “podivljale” su zbog gotovo svake mjere.
Polemika je išla dotle da su se znanstvenici optužili i za profiterstvo, konkretno - za zarađivanje na testovima na koronu, kao i za sukob interesa.
Tako je Ivan Đikić prozvao Dragana Primorca da objasni je li u sukobu interesa kad su u pitanju brza antigenska testiranja nogometaša u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, na čelu čijeg upravnog vijeća sjedi Primorac. Polemika se vodila i o smrtnosti zbog korone, jer, dok su epidemiolog Branko Kolarić i Ivan Đikić najavljivali velik broj preminulih, Miroslav Radman istodobno je naglašavao kako globalna smrtnost nije ništa veća nego lani.
Svoje je kolege iz takta izbacio Gordan Lauc kad je konstatirao da se čak i poželjno zaraziti tijekom ljeta, i tako steći imunitet, iako niti jedno širenje zaraze ne bi trebalo biti “poželjno”. S pronalaskom novog domaćina virus jedino preživljava.
Profesor i direktor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, Igor Štagljar, na noge se digao kad je Lauc napisao da, ako želimo minimalan broj mrtvih, pandemiju moramo pustiti da se slobodno širi i ubije 0,1 ili 0,2 posto populacije. Štagljar mu je odgovorio da priča “nebuloze”.
- Čini se da mjere daju efekta jer epidemija usporava, i osobno me jako veseli što u Hrvatskoj vidimo jednako snažno usporavanje pandemije kao i u nekim drugim zemljama, koje imaju puno strože mjere. Čini se da su mjere koje su sad na snazi dovoljne, i potrebe za njihovim daljnjim pooštravanjem u ovom trenutku nema - pisao je Lauc na samom početku studenog.
Nakon što mu je jedan od komentatora rekao kako će uvijek ostati pitanje koliko se života moglo spasiti da se išlo sa strožim mjerama, odgovorio je da se minimalni broj mrtvih može postići slobodnim širenjem pandemije.
Što strože mjere, to će više ljudi zbog njih umrijeti, računica je vrlo jasna i ne ide u prilog strožih mjera, odgovorio je Lauc.
U raspravu se onda, iz Kanade, uključio Štagljar.
Štagljar kaže što drugi misle
- Lauc, već dulje vrijeme šutim, ali fakat pričaš nebuloze, očito je da zagovaraš nesuvislu strategiju da ova pandemija ‘ubija’ starije i imunokompromitirane. Nadalje, već nekoliko mjeseci svakodnevno komentiraš stvari koje nisu u tvojoj domeni. Daj nam, molim te, radije malo reci o važnosti glikana nego da pišeš ovakve gluposti, pretjerao si! Toplo se nadam da u tvom krugu obitelji i prijatelja više nema starijih i onemoćalih, pozdrav iz Toronta - reagirao je Štagljar.
Kako nam je odmah i komentirao, više nije mogao šutjeti, iako ne želi stvarati dramu.
“Lauc ne može tako govoriti jer nije niti epidemiolog”, rekao je Štagljar.
Na Lauca se tada, bile su neslužbene informacije, naljutilo još nekoliko članova Znanstvenog savjeta Vlade, koji su mu u međusobnoj komunikaciji poručili da “nemaju što razgovarati dok on zagovara scenarij u kojem će umirati stariji i bolesni”.
'Nisi liječnik niti epidemiolog'
Vrlo brzo ponovno se oglasio i Lauc, kazavši da mu je žao zbog nepreciznog i nedorečenog odgovora na komentar na Facebooku.
- Pročitan izvan konteksta, odgovor doista može zvučati ružno, što sad neki i iskorištavaju - komentirao je.
Iako daleko od Hrvatske, Štagljar je postao “glasnogovornik” znanstvene struje u Hrvatskoj, koja bi Laucu često isto rado odgovorila, ali se javno tome ne želi izlagati.
Mnogi se s njim ne slažu. Štoviše, misle da su njegove izjave štetne, ali to ne artikuliraju u eteru. Boje se da je svaka riječ znanstvenika koja se protivi strožim mjerama vjetar u leđa nepoštovanju tih mjera. Prije nekoliko dana - nova epizoda. Vlasnik i osnivač Genosa, Lauc, proziva Štagljara.
- Štagljar nas je u travnju upozoravao da će nam se ‘ublažavanje mjera obiti o glavu’, no mi smo tad već proveli prve analize tijeka bolesti 7000 pacijenata u desetak bolnica u Europi, i znali smo da s dolaskom proljeća opada učestalost pojave teškog oblika Covid-19. Stvarnost je i potvrdila naša predviđanja i čitavo ljeto smo mogli biti poprilično opušteni - napisao je Lauc.
Nažalost, dodao je, taj trend se okreće s dolaskom hladnijeg zimskog vremena te vidimo da sad sve veći broj zaraženih ljudi razvija teški oblik bolesti, završava s komplikacijama u bolnicama, a mnogi i umiru. Prozvani Štagljar je uzvratio.
- Cijeloj su hrvatskoj javnosti već tjednima očigledni tvoji očajnički pokušaji da se izvučeš iz živog blata u koje si se ukopao s bezbroj svojih kontradiktornih izjava i netočnih procjena, a kojima si samo unio još veću nesigurnost među hrvatske građane. Moram reći da brojni članovi hrvatske znanstvene zajednice s podjednakom nevjericom promatraju i količinu i sadržaj tvojih medijskih istupa. Malo kome je jasno kako jedan stručnjak za unutarstanične procese postavljanja šećera na proteine, koji nije ni liječnik ni epidemiolog, odjednom zna sve o virusima, epidemijama te mjerama koje spadaju u domenu medicine i javnog zdravstva - napisao je Štagljar u četvrtak.
Lauca smo jučer pitali hoće li zbog kritika odustati od daljnjih epidemioloških prognoza.
'Titula ne znači autoritet'
- Ja ih dajem iznimno rijetko budući da to doista nije moja struka. Samo pratim situaciju i pokušavam iz velikog broja nepouzdanih podataka razumjeti što se doista događa. Ako nešto i prognoziram, to je onda ono što zapravo već skoro sigurno znamo, kao kad sam, primjerice, krajem listopada rekao da ćemo imati i preko 30 umrlih na dan. To je tad izgledalo nestvarno, no iz broja zaraženih bilo je potpuno jasno da to ne možemo izbjeći. Kad izlazim u javnost, uvijek iznosim činjenice potkrijepljene konkretnim brojevima, a oni koji me prozivaju se uglavnom svode na izvrtanje smisla nekih mojih izjava ili prazne izjave tipa ‘Lauc nije epidemiolog’ - odgovara Lauc.
Uobičajeno je, dodaje, da u znanstvenoj zajednici ljudi nemaju iste stavove. Te rasprave znaju biti jako burne, no znanstvenici su na to navikli.
- Ono što se sad javlja kao problem jest da su mediji počeli prenositi te rasprave, pa to više nalikuje na nekakve utakmice u kojima svaki tim ima svoje navijače nego na znanstvenu raspravu - kaže Lauc.
Na pitanje utječu li različiti stavovi na ionako nepovjerljive građane odgovara kako nije loše da javnost razumije da znanstvenici nisu neka viša bića koja drugima trebaju tumačiti svijet i govoriti im što da rade.
'Drugi izvrću moje izjave'
- Neki moji kolege misle da autoritet dolazi iz titule profesora ili znanstvenika, no ja se s tim duboko ne slažem te svojim mladim kolegama vrlo rano kažem da su znanje i činjenice jedini autoritet. Ne mislim, međutim, da u porukama koje šaljemo javnosti postoje značajna odstupanja. Jedino se razlikujemo u tome treba li uvesti stroge zabrane (zabrana napuštanja domova, zatvaranje javnog prijevoza, zabrana putovanja i sl.) - zaključuje Lauc.
Neki su njegovi kolege, dodaje, ostali bez stvarnih argumenata i prešli na prazne riječi te izvrtanje nekih njegovih izjava, zbog čega je nastala medijska buka. A on čeka analizu iz suprotnog tabora, kaže, kojom će mu dokazati da nije u pravu.
Na izjave da “nije epidemiolog” se ne osvrće.
Gordan Lauc neće odustati, kaže da su im stavovi slični
Iako vodi pravi mali rat na društvenim mrežama sa svojim protivnicima, Lauc za 24sata kaže da se nema namjeru povući. Nije epidemiolog, dodaje, samo prati situaciju. Zato što su mediji počeli pratiti rasprave, kaže, sve se pretvorilo u utakmicu u kojoj svaki tim ima svoje navijače. I opet, mediji kao glavni krivac u - znanstvenom kaosu.
Miroslava Radmana korona najmanje ne brine
Sve dok opća smrtnost, ako mjesec po mjesec dana idemo usporediti ovu godinu s tri prijašnje, sve dok globalna smrtnost ne poraste, ja se osobno ne plašim, svakako ne paničarim. Znam da nema rizika nula, to je prodavanje laži, rekao je nedavno biolog i član Vladina savjeta. Globalna smrtnost, tvrdi, nije znatno veća nego lani.
Dragan Primorac odgovara da nema sukoba interesa
Ivan Đikić ga je pozvao da objasni je li u sukobu interesa zbog provođenja brzih antigenskih testova u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, u kojoj je Primorac na čelu upravnog vijeća.
- Đikić puca sačmaricom, i ne brine koga će pogoditi - uzvratio je Primorac, dodajući kako ne posluje s državom. I ljetos su imali su imali raspravu, kad je Primorac konstatirao kako je virus oslabio, a Đikić odgovorio kako su preslabe samo mjere.
Branko Kolarić dugo zagovara strože mjere
Smatra da smo ranije uvedenim mjerama, koje su sad na snazi, mogli spriječiti katastrofalne posljedice za zdravstvo. U lipnju je američke prognoze da će u Hrvatskoj do jeseni biti i 1500 mrtvih komentirao tvrdnjom kako može biti i gore. Prognoze se nisu obistinile u dan, ali onima koji su umrli zbog korone zbilja nije važno je li bio listopad ili studeni.
Obistinile se prognoze Đikića o preminulima
Smijali su mu se kad je početkom studenog rekao da će do kraja mjeseca biti 1500 mrtvih. Crna prognoza obistinila se i koji dan ranije, što uistinu nije bilo teško zamisliti kad je sve krenulo nizbrdo. Ne štedi nikog, danonoćno se javlja iz Njemačke s kritikom upućenom Vladi i Stožeru i njihovim “političkim” epidemiološkim mjerama.
Igor Štagljar iz Kanade 'zaratio' s Laucem
Sve je počelo nakon što je Lauc napisao da se minimalan broj mrtvih može postići ako se pandemiju pusti da se slobodno širi, i usmrti mali dio popualcije, uglavnom starije i bolesne. Nakon tog prvog odgovora Laucu, Štagljar je postao svojevrsni ‘glasnogovornik’ dijela znanstvene zajednice koja smatra da su Laucove izjave štetne.