Među novim, zanimljivim govornicima na desetom Weekendu je Mary Gestrin, voditeljica komunikacija u Nordijskom vijeću ministara te u Nordijskom vijeću – organizacijama zaslužnim za službenu suradnju među vladama i parlamentima Švedske, Finske, Danske, Norveške i Islanda. Tim povodom Mary nam je pobliže objasnila kako Nordijsko vijeće funkcionira i s kojim se izazovima svakodnevno susreće.

Intervju Mary Gestrin: Nordijske zemlje – nepoznati uzor

Što je Nordijsko vijeće i po čemu je ono jedinstveno?

Nordijsko vijeće je ustvari službena suradnja među parlamentima pet nordijskih zemalja: Švedske, Danske, Finske, Norveške i Islanda te tri autonomna područja; Grenlanda, Farskih otoka i Ålandskih otoka. Osnovano je 1952. godine. Nordijsko vijeće ministara osnovano 1971. i temelji se na suradnji među vladama istih zemalja. Ove dvije organizacije čine jedinstveno teritorijalno političko tijelo te su najstariji oblik takve političke suradnje u svijetu, što ga čini vrlo jedinstvenim. 

Kako je Nordijsko vijeće organizirano?

Nordijsko vijeće ima predsjednika iz jedne od pet zemalja koji se svake godine mijenja.

Vijeće se sastoji od 87 parlamentaraca, koji su podijeljeni u pet političkih skupina te se sastaju četiri puta godišnje u jednom od nordijskih prijestolnica. Nordijsko vijeće ministara se sastoji od 11 različitih ministarskih vijeća, podijeljenih po političkim područjima. Sekretarijat Nordijskog vijeća i Nordijskog vijeća ministara se nalazi u Kopenhagenu. Nordijsko vijeće vodi direktor, Britt Bohlin iz Švedske, a Nordijsko vijeće ministara ima Glavnog tajnika Dagfinna Høybråtena, iz Norveške.

Koji su izazovi s kojima se suočavate kao voditeljica komunikacija za Nordijsko vijeće i Nordijsko vijeće ministara?    

Najveći izazov je činjenica da moj odjel služi i Vijeću i Vijeću ministara. Kao i u svakom normalnom parlamentarnom sustavu, ova dva vijeća se ne slažu oko svakog pitanja, ali naša je dužnost baviti se komunikacijskim pitanjima za oboje. Kada se ne slažu i kada međusobno djeluju kritično - a to se često događa - ova dvostruka uloga nije uvijek jednostavna. Imamo i posebnu situaciju jer imamo tri službena radna jezika - švedski, danski i norveški - a trebamo biti u stanju komunicirati i na finskom i islandskom. Osim navedenih izazova, moji zadaci su više slični izazovima u bilo kojem odjelu za komunikacije.

Koliko je teško predstaviti određene političke odluke kao važne za stanovništvo nordijskih zemalja?

Moram priznati da je to ponekad jako teško, odluke nisu uvijek dovoljno konkretne ni razumljive za opće nordijsko stanovništvo. S druge strane, imamo puno važnih pitanja o kojima je lakše komunicirati i koja su uglavnom vezana uz slobodu kretanja i mogućnosti zapošljavanja, studiranja te života u svim dijelovima nordijskih zemalja, bez ograničenja.

Zašto su nordijske vrijednosti i rješenja svojevrsna inspiracija za mnoge susjedne zemlje?

Brojni ljudi diljem svijeta čuli su o nordijskom programu socijalne pomoći i o nordijskim vrijednostima: otvorenosti, jednakosti, samoodrživosti, kreativnosti i povjerenju. Mislim da su to glavni razlozi.

Koliko slobode imate u svom poslu?

Moj posao ovisi, naravno, o onome što nordijski političari kažu i učine, te o tome što žele komunicirati. Ali važno je zapamtiti da komunikacijski odjel koji vodim djeluje kao savjetodavno vijeće, a moji zaposlenici su viši savjetnici u političkoj komunikaciji. Naš posao je izrazito strateški i kao stručnjaci u tom segmentu imamo dovoljno slobode odlučiti kako ga najbolje odraditi. Stvaramo kampanje o trenutnim događajima, surađujemo na konferencijama i sastancima te komuniciramo to medijima.