Krajem srpnja se u Zagrebu održava Europsko natjecanje u debatiranju, pa smo razgovarali s Martom Vasić (26) iz Srbije koja je za ovaj događaj članica odbora za teze i suđenje. Objasnila nam je kako odbor priprema teme za natjecanje i što je zapravo bitno u debatiranju.

- Biramo teme iz različitih područja, kako bi postojao balans, ali i da se testiraju različiti aspekti znanja. Tu bude politike, financija, međunarodnih tema... Isto tako, biramo teme koje su duboke kako bi natjecatelji imali više materijala, odnosno da obrane svoje teze - priča nam Marta, te dodaje kako biraju i teme koje su specifične za državu u kojoj se natjecanje održava. Odaju homage domaćinu.

SAD ŽELE I SUDITI Lovro i Tin za povijest: 'Mi smo svjetski prvaci u debatiranju...'

Napominje da nisu svi debatatni isključivo kompetitivni, već dolaze kako bi sudjelovali, što znači da moraju prilagoditi teme i njima kako bi se zabavili.

- Debatno natjecanje koncipirano je tako da dvije ekipe dobiju teme o kojima će raspraviti te im nasumično dodijele stranu, s kojom se debatanti nužno ne slažu na osobnoj razini. Debata, u kojoj sudjeluje osam natjecatelja, četiri para i traje sat vremena, uz govore od sedam minuta. Nakon debatiranja tri suca odlučuju o pobjedniku - objašnjava Marta te dodaje kako suci gledaju tko ima najbolje dokazane argumente, koji tim ima najrelevantnije argumente i kako su timovi obarali argumente suprotnog tima. Iako je i to bitno, ne ocjenjuju se retorika i stil izlaganja. Apsolutno je nebitno kakvo je znanje engleskog debitanata i kakav im je naglasak.

ONA JE INSPIRACIJA Profesorica Dubravka: Moji đaci iz županjske gimnazije napisali su priručnik za debatiranje

- Trudimo se da ne gledamo od kuda je natjecatelj, već sadržaj koji izlaže. Primjer su natjecatelji koji ne dolaze iz država kojima engleski nije primarni jezik, ali su postali toliko dobri. Primjer su upravo Tin i Lovro iz Zagreba koji su 2021. na Svjetskom sveučilišnom debatnom prvenstvu postali prvi tim u povijesti kojem engleski nije materinji jezik, a koji se plasirao u finale svjetskog natjecanja u debati - zaključuje Marta koja je zadovoljna što suci više ne gledaju kao faktor, znanje engleskog jezika iako su se suci često upozoravali da natjecatelji s posh engleskim nisu više vrijedni od onih kojima je engleski drugi jezik.

SVJETSKI USPJEH Oni su svjetski prvaci u debati: 'Ovo je kruna našeg rada'

- Pandemija je dosta pomogla u tome, jer su se natjecanja održavala online. Prošle godine kad su Tin i Lovro bili u finalu, to je bilo prvi puta da su pobjednici bili oni kojima engleski nije prvi jezik. Pandemija je i malo promijenila način na koji se debatira. Ja koja sam pratila debatiranje prije i tijekom online ere, baš primjećujem razlike. Danas se manje koristi sama retorika jer su ljudi fokusirani da kažu što više u svom govoru i ja bi da rekla da govore za 15 posto brže nego kako su pričali prije. Moje tumačenje je da je došlo do toga jer ljudi bez prisustva publike koju mogu vidjeti uživo imaju puno manji poriv da budu interesantniji - priča nam Marta koja shvaća da sad više 'igraju' na stil i da kažu što više. I to smatra negativnom stranom online debatiranja, ali kako kaže, bar su uklonili barijeru za one kojima engleski i ne ide najbolje.

Treniranje komunikacijskih vještina i samopouzdanja

Zanimalo nas je kako debatiranje utječe na komunikacijske vještine te da li pomaže kod samopouzdanja. Marta je odgovorila kao prava debitantica, smatra da postoji 'za' i 'protiv'. 

- Većini ljudi je jako neugodno da govore pred nekom gomilom ljudi i 10 minuta konstantno govori pa ih onda netko ocjenjuje, to im je strašno. Debata vas nekako nauči da javno govorenje i nije tako strašno. Naučite se argumentirano komunicirati, brzo se snađete što pomaže i kod na primjer razgovora za posao jer ste puno uvjerljiviji. Zbog toga isto djelujete jako samouvjereno, koji god stav da branite u debati bitno je da djelujete samouvjereno kao da zaista vjerujete u to - iako to nije vaš osobni stav već je algoritam odlučio na kojoj ste strani -  objašnjava nam članica odbora za teze i suđenje koja je sigurna da sve te vještine pomognu kroz život. Smatra da naučene vještine posebno pomažu djevojkama jer nisu toliko asertivne, čak i kad jesu asertivne to ljudi gledaju kao da nisu uvjerljive u. odnosu na muškarce.

PRESTIŽNA NAGRADA Oskarovke u debatiranju: 'Iza sebe imamo stotine debata, ovo je priznanje za naš trud i rad'

A ako savladate. te inter komunikativne vještine i postanu vaša svakodnevica ljudi vas mogu smatrati 'teškima' za rasprave, ali i nadobudnima.

- Svakako preporučujem mlađima da se okušaju u debatiranju. Svi imaju pozitivne utiske pa makar od jedne godine debatiranja. No postoje razlike između ljudi koji nauče osnove debate i kad se netko bavi kompetitivnom debatom. Kompetitivna debata nije za svakoga, ali početna odnosno osnovna je. Iz iskustva znam da je ljudima interesantno, pogotovo srednjoškolcima - zaključuje Marta.

Europsko prvenstvo u Zagrebu

Zagreb je ovo ljeto domaćin Europskog sveučilišnog prvenstva u debati (EUDC), u organizaciji Zagrebačkog studentskog debatnog foruma (ZSDF). Ovo je središnji događaj europske debatne zajednice, te se očekuje dolazak oko 600 sudionika iz cijele Europe. Natjecanje traje od 31. srpnja do 6. kolovoza. Natjecanje su podržali Ured predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Gradski ured za obrazovanje i Skupština Grada Zagreba.