Profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski za N1 komentirao je ispriku đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, koji se ispričao žrtvama svećenika Rajčevca, njihovim obiteljima i župljanima župe Sotin, kao i hrvatskoj javnosti jer nije uklonio svećenika iz župe dok su bile istraživane optužbe za seksualno zlostavljanje protiv njega.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Ovdje se razlikuju obični građani i građani koji su odgovorne osobe i saznaju za neke stvari tijekom obavljanja svoje dužnosti. Svaki građanin odgovara kad je počinjeno neko kazneno djelo, a ne prijavi to kazneno djelo i zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno otkrivanje počinitelja.
Crkvene bi osobe još šire i posebno odgovarale od drugih osoba, a izuzeti su članovi obitelji koji znaju za to kazneno djelo iako je tu propisan izuzetak osim kad je djelo počinjeno prema djetetu. Kad je riječ o vjerskim ispovjednicima sve što je pokriveno ispovjednom tajnom oni po zakonu nisu dužni prijavljivati - rekao je profesor kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski.
Navodi kako je bio član radne skupine za izradu kaznenog zakona i da su htjeli napraviti izuzetak kako ispovjedna tajna ne bi vrijedila kad je riječ o šteti djeteta.
- Skrenuta nam je pozornost iz ministarstva da Hrvatska ima potpisane Vatikanske ugovore u kojima piše da je ispovjedna tajna u svakom slučaju nepovrediva. Pošto je međunarodni ugovor iznad zakona morali smo predvidjeti tu iznimku na vjerske ispovjednike. No, ne znači da su sve osobe u crkvi vjerski ispovjednici. To mora biti osoba kojoj se konkretna osoba ispovjedila i mora štititi samo taj dio ispovijedi - rekao je.
'Nadbiskup Đuro Hranić je mogao potencijalno odgovarati za ovo djelo'
- Što se tiče ovih 14 mjeseci, nadbiskup Đuro Hranić je mogao potencijalno odgovarati za ovo djelo, a kad je prijavio djelo, on je isključio primjene tog kaznenog djela. Što se tiče uništavanja dokaza i utjecaja na svjedoke, on bi odgovarao jedino ako je to sam radio. Nakon što prošlo 14 mjesec, on je to prijavio i isključio svoju kaznenu odgovornost, a sad je drugo pitanje moralna odgovornost. Samim time što je prijavio je isključio svoju kaznenu odgovornost - dodao je.
Maršavelski kaže kako je apostolska nuncijatura pokazala da je biskup Hranić pokrenuo predistragu, no u vatikanskim ugovorima se to ne spominje.
- U ovom segmentu mislim da primat ima naše kazneno pravo. Da je bilo i drugih djela, on je bio dužan i njih prijaviti. No, što se tiče ispovjedne tajne, tu bi trebalo predvidjeti ovu iznimku te bi Hrvatska trebala tražiti reviziju vatikanskih ugovora i dodati ovaj dio 'osim kad je djelo počinjeno na štetu djece ispovjedna tajna nije nepovrediva' i crkva bi time poslala poruku da neće više ni na koji način stajati iza pedofila - zaključio je.