Ministar rada Marko Pavić, iznerviran pitanjima novinara, u četvrtak je napustio konferenciju koju je sam sazvao kako bi se osvrnuo na, kako je rekao, netočne informacije koje su se pojavile u medijima o tome da stopa zaposlenosti mladih u Hrvatskoj pada, a da mjere zapošljavanja ne funkcioniraju.
U polemici s novinarima, tijekom koje je odlazio pa se vraćao, da bi na kraju stvarno otišao, u jednom trenutku je ipak istaknuo kako postoji nekoliko metodologija prema kojem se te brojke gledaju. No, krenimo redom.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Vlada je u dvije i pol godine mandata uložila 4,5 milijarde kuna što je dovelo do stvaranja više radnih mjesta i to 96.058 radnih mjesta kas uspoređujemo treći mjesec 2019. i 2016. Broj radnih mjesta koji je narastao u prošloj godini je 38.287. Stopa zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina, prema DZS, narasla je za 2,6 posto, a prema HZMO-u sa 261.000 na 267.500 zaposlenih. Prema tome, stopa zaposlenosti mladih porasla je, kako prema jednoj i drugoj statistici, za 2,45-2,6 posto - istaknuo je napočetku presice naglasivši da je ključna brojka koju Vlada komunicira stopa zaposlenosti od 68 posto.
- Mi smo prošle godine dosegnuli između 65 i 66 posto tog cilja. Ključni cilj koji si je Vlada za dala za 2020., a to je stopa zaposlenosti od 68 posto, gotovo sigurno ćemo ostvariti. A prošli tjedan pohvaljeni smo od Europske komisije da smo jedna od rijetkih zemalja EU koja je ostvarila ciljeve koje je EK zadala - rekao je Pavić.
Novinarka Jutarnjeg lista, na čiji tekst se ministar referirao da je netočan, ukazala mu je na dokument - Izvješće o provedbi smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja 2018.- 2020.- koji je sama Vlada usvojila prošlog tjedna, a iz kojeg je koristila podatke.
- U tom ste Izvješću naveli da je polazna vrijednost zaposlenosti mladih u drugom kvartalu 2017. 42,9 posto. Ostvarena vrijednost je 42,5 posto, znači 0,4 postotnih poena manja, a da je ciljana vrijednost bila 43,4 posto. Dakle, definitivno niste postigli ciljeve koje ste si sami zacrtali u smjernicama prije dvije godine. Prema podatku koji ste predstavili Vladi, u odnosu na godinu ranije stopa zaposlenosti je pala - iznijela mu je podatke novinarka upitavši ga što je to točno netočno.
Pavić joj je odgovorio kako su na Vladu isti dan bila dva dokumenta, jedan su Smjernice za aktivnu politiku zapošljavanja, a drugi Izvještaj garancije za mlade te da brojke treba gledati iz oba.
- Brojke koje citirate su dobre, ali nisu kompletne za 2018. godinu. Kada gledamo kompletne brojke, dva izvora koje mogu citirati, a to je DZS po kojemu je stopa zaposlenosti mladih rasla za 2,6 posto u zadnjem kvartalu 2018., a po HZMO-u broj mladih koji radi je porastao na 267.500 - ponovio je Pavić dodavši kako mjere zapošljavanja daju rezultate te da postoje i drugi dokumenti u koje treba pogledati brojke.
- 4,5 milijarde kuna je uloženo u zapošljavanje, 98.000 više radnih mjesta, 38.287 više stvoreni radnih mjesta u prošloj godini, 267.500 zaposlenih mladih od 15 do 29 godina - uporno je ponavljao ministar.
Na pitanje da onda precizira koliko trenutno iznosi stopa zaposlenosti mladih od 15 do 29 godina, obzirom da ističe kako postoji nekoliko dokumenta, ministar Pavić istaknuo je kako postoji nekoliko metodologija što je izazvalo nezadovoljstvo novinara upravo zbog prozivanja za objavu netočnih podataka.
- Ona varira četiri do pet posto poena godišnje po kvartalu. Kada gledamo zadnji kvartal prošle godine, onda je stopa zaposlenosti prema anketi o radnoj snazi DZS, rasla s 38,5 posto u zadnjem kvartalu 2017. na 41,1 2018. To je jedan od podataka. Drugi koji gledamo je broj osiguranika i 31. prosinca prošle godine taj broj je iznosio 267.500. Ukupno rast broja osiguranika treći mjesec 2019. naspram trećeg mjeseca 2016. je 96.058 - istaknuo je dodavši kako je Vlada novac za SOR usmjerila u potpore za zapošljavanje u privatni sektor.
Na pitanje da li se Hrvatska treba zadovoljiti rastom stope zaposlenosti od tek dva, tri postotna poena, Pavić je ponovio da Vlada radi maksimalne napore da se povećaju plaće i stopa zaposlenosti, zahvalio se i napustio dvoranu ostavivši novinare u čudu i s mnogo još neodgovorenih pitanja.
Među njima i koliko će građani iz svojih džepova platiti reklamne spotove koji se "vrte" posljednjih dana na televiziji, a kojima Ministarstvo rada "ratuje" sa sindikatima oko odlaska u mirovinu sa 67 godina.
- Kampanja nije protureferendumska nego informativna. Izradu spota smo platili 18.000 kuna plus PDV, a po završetku kampanje ćemo ćemo javno obznaniti troškove - rekao je prije nego li su ga naživcirala pitanja o zaposlenosti mladih i prije nego je otišao.