Od prvog dana 2017. godine Porezna uprava će imati puno veću kontrolu nad potrošnjom i prihodima svakoga građana.
U vrlo opsežnim izmjenama čak 16 poreznih zakona, prošla je pomalo izvan fokusa javnosti odredba da će banke i ostale financijske institucije morati redovito dostavljati Poreznoj upravi promete i po tekućim i po deviznim računima, ali i ostalima, poput štednih.
Za mnoge koji primaju samo redovitu plaću ova izmjena ne znači ništa, ali zato je velika prekretnica za sve koji imaju neki prihod “sa strane”. Dosad je država imala uvid samo u promete po žiro-računima, dok su tekući i devizni ostajali izvan lupe poreznika. Iako se honorari primjerice trebaju isplaćivati isključivo na žiro-račun, brojni drugi prihodi su velikom dijelu stanovništva stizali upravo preko deviznih i tekućih računa. Banke će morati dostavljati redovite izliste za sve građane.
Trebat će armija poreznika
Što znači što će ih država sad vidjeti i kako će se plaćati porez na uplate?
- Ova zakonska izmjena omogućuje uvid u račune, ali porez se plaća prema važećim poreznim zakonima - kaže Marija Zuber, jedna od članica radne skupine za porezne izmjene.
Međutim, upravo u tome i jeste nastala bojazan za one kojima su tekući i devizni računi služili za razne novčane transakcije. Kako nam objašnjava porezni stručnjak Vlado Branić iz RRiF-a, ne treba imati bojazan da će se svaki prihod po tekućem i deviznom računu sad smatrati dohotkom te se zbrajati primjerice na već postojeću plaću i onda oporezovati stopama od 25 ili 36 posto. Dapače. Svaka vrsta prihoda koja prolazi kroz račun ima svoj način (ne) oporezivanja i ne zbraja se automatski na plaću.
Činjenica je da će Porezna sad moći pozvati svakoga od nas da obrazloži otkud im prihod.
- Izmjena zakona otvara prostor Poreznoj upravi za još veći i totalni nadzor nad novčanim tokovima između građana. Onaj tko ima sve prijavljeno normalno ne treba se ničega bojati. Problem mogu biti crne svote koje nemaju podrijetlo - objašnjava nam Brkanić.
U slučajevima kad se preko deviznih i tekućih računa vrte stotine tisuće kuna bez podrijetla, što upućuje na korupciju i kriminal, nema sumnje da Porezna uprava treba imati veći nadzor i ova izmjena im daje jaki alat. No postoji i niz situcija u kojima bi možda i obični građani mogli biti puno češće pozivani da objasne otkud im novci. Brkanić kaže da ako Porezna uprava krene u prevelike kontrole, to će značiti bujanje administracije.
- Pa trebat će im armija poreznika ako žele prekontrolirati svaki račun. Vjerojatno će zato ići selektivnije, gdje se primijeti nesrazmjer - kaže Brkanić.
U tablici uz tekst donosimo niz konkretnih primjera prihoda i kako će se oni (ne)oporezovati u 2017. godini. Neki od njih, naravno, imaju svoje iznimke. Primjerice, pozajmica od brata u iznosu 100.000 kuna koja vam treba za opremu novog stana. U tijeku godine on vam može darovati 50.000 kuna, a na još 50.000 kuna biste trebali platiti porez od četiri posto.
Mogućnost manipulacije
Ako želite ne platiti porez, mora postojati osnova kojom ćete poreznoj dokazati da je riječ o zajmu. Ista stvar je ako imate prihod od prodaje stvarčica preko interneta. To je neoporezivo, ali ako netko ima redovite prihode po nekoliko tisuća kuna od raznih prodaja, morat će dokazati Poreznoj da mu to nije dohodak od neprijavljene djelatnosti jer nešto proizvodi i prodaje online. Prihod od dividendi u inozemstvu, najma nekretnina i štednje koji sjedaju na devizne račune sad će biti vidljivi i na njih će trebati platiti porez od 12 posto, ali oni se ne zbrajaju u dohodak.
Ministar financija Zdravko Marić rekao nam je u petak kako su u izmjene išli jer žele spriječiti malverzacije i i utaju poreza, ali da su prvenstveni cilj oni koji imaju velike prihode koji dosad nisu bili vidljivi Poreznoj upravi.
- Sigurno nećemo ići đonom na građane i zvati ih da opravdavaju ako su dobili par stotina kuna na račun. Ne radi se ni o nikakvom špijuniranju, želimo izbjeći poreznu evaziju i imati podlogu za razmjenu podataka s drugim zemljama - objasnio je Marić.