Marić je to izjavio novinarima u Parizu, gdje se danas i sutra održava drugi dio sastanka Vijeća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) na ministarskoj razini (MCM), a uz njega u hrvatskoj delegaciji nalaze se i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Naime, 130 zemalja okupljenih u inicijativu za suzbijanje erozije porezne baze prihvatilo je pod vodstvom OECD-a i G20 prijedlog da se velikim multinacionalnim kompanijama uvede minimalna globalna porezna stopa od najmanje 15 posto.
Estonija, Mađarska i Irska su primjeri rijetkih zemalja koje još nisu podržale taj sporazum, no Irska je nedavno objavila da će to vjerojatno učiniti. Inače, ta država oporezuje dobit kompanija po stopi od svega 12,5 posto, što je u nju privuklo divove poput Googlea, Facebooka i Applea.
Marić je rekao da Hrvatska od početka podržava prijedlog da se na razini OECD-a, to jest na globalnoj razini, postigne dogovor, odnosno sustavno rješenje koje bi se danas-sutra ugradilo i u europsko zakonodavstvo, pa tako i hrvatsko.
Aktualni prijedlog, pojasnio je Marić, počiva na dva stupa, a prema prvom stupu, multinacionalne kompanije koje posluju u više zemalja jedan bi dio svoje dobiti transferirale kao tzv. rezidualnu dobit, pa da tako nešto pripadne i onim zemljama u kojima obavljaju svoju djelatnost.
Marić smatra da to iz poreznog, ali i bilo kojeg drugog aspekta dovodi do veće pravednosti u oporezivanju. Zemlje u kojima su sjedišta takvih kompanija u većoj mjeri ne podržavaju takav prijedlog, no sada su u velikoj manjini, napomenuo je.
Prvi stup bi za Hrvatsku značio samo bolje, u smislu da i ona od multinacionalnih kompanija može naplatiti nešto poreza, to jest ostvariti prihode za državni proračun, apostrofirao je ministar financija.
Drugi stup povezan je s aktualnim prijedlogom o poreznoj stopi od minimalno 15 posto, pri čemu je Marić podsjetio da su u Hrvatskoj stope poreza na dobit od 10 posto (koji plaćaju tvrtke s prihodom do 7,5 milijuna kuna) i 18 posto (koji plaćaju tvrtke s prihodima iznad 7,5 milijuna kuna), pri čemu 90 posto obveznika plaća po stopi od 10 posto.
Međutim, značajno najveći dio poreza na dobit dolazi od onih koji ga plaćaju po stopi od 18 posto, pa je hrvatska prosječna ponderirana stopa iznad 15 posto, kazao je Marić. Dodao je da u vezi primjeni drugog stupa "što se tiče Hrvatske, tu praktički ne bi trebalo biti nikakvih problema".
Napomenuo je i da se prije konačnog rješenja ne može ulaziti u detalje oko financijskih i fiskalnih efekata, no da su oba prijedloga na tragu pravednijeg sustava, ujedno i jasnog i transparentnog.
Radimo na ispunjavanju kriterija kako bi u budućnosti postali članica OECD-a
Marić je u izjavi novinarima rekao da je ovo drugi puta da je Hrvatska dobila poziv za sudjelovanje na skupu OECD-a ove razine, podsjetivši da OECD broji 38 zemalja članica, a da je i Hrvatska jedna od zemalja koja je istaknula želju i namjeru da se pridruži tom jednom "vrlo važnom klubu".
"Proces je u tijeku, radimo na ispunjavanju brojnih mjerila i kriterija svega ono što je važno da danas-sutra također postanemo jedna od članica tog kluba", izjavio je Marić.
Osim teme digitalne tranzicije kompanija, vrlo važna tema dvodnevnog skupa je i ona "zelene" odnosno klimatski neutralne ekonomije, u kojoj će aktivno sudjelovati i ministar Ćorić, dok će Grlić Radman između ostalog sudjelovati na razgovorima o pitanjima liberalizacije i ostalog povezanog s međunarodnom trgovinom.
"Mislim da smo više nego dobro osjetili što znači i koje su posljedice kada dođe do određenih poremećaja u tijekovima roba, pa se to između ostalog odrazi na manjak ponude, ali isto tako i na značajna povećanja cijena", izjavio je Marić.
Nema prepreka članstvu Hrvatske u OECD - Grlić Radman
Nema prepreka pristupanju Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) jer se radi o svim onim kriterijima o kojima smo pregovarali tijekom pristupanja EU-u, od borbe protiv korupcije do fiskalne stabilnosti, izjavio je u utorak u Parizu šef diplomacije Gordan Grlić Radman.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjeluje u utorak i srijedu na Forumu OECD-a u Parizu i obilježavanju 60. obljetnice osnutka organizacije.
"Ne bih rekao da ima prepreka, ovdje su najvažniji uvjeti - jeste li stabilna država koja se uspješno bori protiv korupcije, koja jamči pravnu sigurnost investicija, znači otopljuje investicijsku klimu, ima konsolidiranu fiskalnu stabilnost države", rekao je Grlić Radman odgovarajući na pitanje o mogućim preprekama članstvu Hrvatske u OECD-u.
Pojasnio je da se radi o svim onim kriterijima o kojima je Hrvatska pregovarala tijekom pristupanja EU-u i da sada pristupa odborima i pravnim instrumentima koji su uvjet za članstvo.
Također je podsjetio da je Hrvatska istovremeno donijela Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao dokaz da želi biti članica te važne organizacije.
"Nedavno smo se priključili smjernicama OECD-a, a također smo članica radne skupine za odgovorno poslovno ponašanje", rekao je ministar i istaknuo da Hrvatska čini sve kako bi uspješno realizirala svoj cilj.
Ističe da ovaj globalizirani svijet, koji se integrira gospodarski, "zahtjeva sve jaču suradnju s međunarodnim organizacijama, kao što su Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Međunarodna organizacija rada (ILO), sve agencije UN-a i sam OECD".
Najavio je da će na svom panelu govoriti o poštivanju radnog prava, sklapanju i primjeni trgovinskih sporazuma, što je, kako je rekao, "okosnica trgovinske politike EU-a prema izazovnim partnerima, prije svega Kini i Vijetnamu, kako bi se ta prava donosila i bila sukladna konvencijama ILO-a".
OECD je u lipnju izabrao Australca Mathiasa Cormanna za svog šestog po redu glavnog tajnika, a Grlić Radman ne očekuje da će se to ikako drugačije odraziti na ambiciju Hrvatske već samo pozitivno.
"Što se tiče Mathiasa Cormanna kao novog glavnog tajnika OECD-a tu apsolutno imamo njegovu snažnu podršku" , rekao je ministar.
Ponašanje Srbije sramotno
Na vijest da Srbija u svom udžbeniku negira samo postojanje hrvatskog jezika, Grlić Radman je rekao da se radi o "doista sramotnom ponašanju srbijanskih vlasti".
U udžbeniku gramatike skupine autora "S reči na dela" za učenike osmih razreda, navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski“.
"Moram vam reći da je to doista sramotno ponašanje srbijanskih vlasti", rekao je šef diplomacije.
Neshvatljivim smatra ponašanje zemlje koja je kandidat za članstvo u EU te koja uostalom krši međunarodni sporazum o pravima i zaštiti nacionalnih manjina iz 2004. čije je odredbe Hrvatska u potpunosti ispoštovala.
"To je izostanak poštovanja prema hrvatskoj zajednici koja je u Vojvodini snažna, jaka, bogata i koja je, ako gledamo povijesno, u Vojvodini autohtona (...) To nije samo nepriznavanje hrvatskog jezika već i krivotvorenje povijesti", rekao je Grlić Radman, navodeću da se "tamo spominju srpski Dubrovnik i srpska Dalmacija"
"To je nečuveno i jednostavno ne možemo to razumjeti", rekao je ministar.
Radi se, ponovio je," o kroničnom izostanku poštovanja i poštivanja, poštovanja prema činjenici, prema međunarodnoj faktografiji Hrvatske kao članice Europske unije, zemlje koja doista podržava i stabilnost susjeda i koja svim zemljama zapadnog Balkana želi europsku perspektivu".
"Činjenica da se dogodila fragmentacija na hrvatski i bunjevački jezik dokaz je tome da se srbijanska politika umiješala u pitanje identiteta Hrvata u Vojvodini", istaknuo je Grlić Radman.
Po njegovim riječima, to traje već dulje vrijeme, a Hrvatska je djelovala kroz ministarstvo znanosti i obrazovanja i kroz diplomatsko predstavništvo te je također uputila i prosvjednu notu.