Ove godine već drugi put raspravljamo rebalans proračuna i to je očekivano u pandemijskoj godini, u tom dijelu zamjerke ne možemo uputiti. No, nije dobro, odnosno vrlo je loše, što rashodi nisu pod kontrolom, a najbolje se to vidi u zdravstvenom sustavu u koji je država upumpala milijarde kuna od početka ove godine. Dugovi i dalje rastu, a kvaliteta ne da nije povećana nego je smanjena, istaknuo je šef SDP-a Peđa Grbin raspravljajući o prijedlogu rebalansu proračuna. 

Nije samo za loše stanje u zdravstvu kriva korona, dodao je, nego i činjenica da se sustavom ne upravlja dobro.

- Iz rebalansa je vidljivo i da nismo potrošili 200 milijuna kuna za obnovu, ni za financiranje EU projekata. Ova Vlada ne upravlja dobro Hrvatskom jer to ne zna - poručio je. 

I ostali oporbeni zastupnici upozoravali su na povećane rashode u zdravstvu naglašavajući kako se rupe krpaju, ali da bez strukturnih reformi proračun neće biti održiv. 

'U godini najveće krize od Prvog svjetskog rata, Vlada posvećuje proračun postizanju cilja od dva posto proračuna obrane'

Predsjednici Radničke fronte Katarini Peović apsurdno je da se povećava proračun za obranu u vrijeme zdravstvene krize i katastrofalnog stanja u kojem se nalazi zdravstveni sustav.

- U godini najveće krize od Prvog svjetskog rata, kad se zdravstveni sustav raspada, Vlada posvećuje svoj proračun cilju od posta posto proračuna obrani. Banožić je dobio 7,4 milijardi kuna do 2025., s kojima bi se itekako moglo napraviti nešto u zdravstvenom sustavu, ali za to nitko ne pita - istaknula je. 

Naime, rebalansom se Ministarstvu obrane proračun povećava za 2,4 milijardi, a Ministarstvu zdravstva za 1,5 milijardi kuna.

Zastupnica Mosta, Marija Selak Raspudić, istaknula je kako je proračun lista želja, a da rebalans ipak govori o stvarnom stanju stvari. 

- Ključna informacija iz ovog rebalansa odnosi se na mogućnost trošenja sredstava iz EU fondova, tj iz Fonda solidarnosti, koji nam je dao 700 milijuna eura. A onda je premijer rekao da će tražiti odgodu plaćanja pozivom predsjednici Europske komisije. Ako Hrvatska počiva na "halo, Andrej", zar da povjerujemo da Komisija počiva na "halo, Ursula"? Nismo potrošili sredstva koja su trebala biti za obnovu Hrvatske, moramo ih vratiti, a to će platiti građani iz vlastitih džepova - poručila je. 

'Zašto idemo u uvođenje eura, a nismo sredili svoje financije?'

Hrvoju Zekanoviću (Suverenisti) nije jasno zašto idemo ka uvođenju eura dok nismo sredili svoje financije. 

- Hrvatska ove godine ima manjak od 20 milijardi kuna. I sad mi nije jasno zašto Češka kaže da će euro uvesti kad joj bude povoljno i kad dovede u red svoje financije, a ima deficit od samo tri posto, a mi koji imamo deficit od 4,7 posto preko noge želimo slomiti uvođenje nove valute - poručio je. 

Hrvatska ima velik problem s javnom potrošnjom, istaknuo je zastupnik Domovinskog pokreta Stjepo Bartulica. 

- Rashodi su preko 50 milijardi kuna više nego 2012., a znamo da manji broj ljudi živi u Hrvatskoj nego tada. Stanje nakon potresa pokazuje da je naša javna uprava disfunkcionalna, a  to vrijedi i za korištenje EU sredstava. Ovaj proračun ima skoro 11.000 stavki, a struktura se nije promijenila u zadnjih 20 godina. Bez strukturnih reformi ni euro nam neće pomoći - rekao je.  

'Sve države EU, osim Bugarske, su nas prestigle'

Zastupnik Fokusa, Dario Zurovec , poručio je kako smo još 2008. bili usporedivi sa Slovačkom i Češkom, a da su nas danas sve države EU prestigle osim Bugarske. 

- Stran države šalju doslovce dostavu hrane na satelite, a mi se tu raspravljamo oko sitnih proračunskih stavki i ne možemo svoje financije dovesti u red. Preko 250.000 ljudi radi u javnom sektoru, imamo preko 1400 javnih firmi, a dobar dio njih su gubitaši. U rebalansu vidimo da nam se rashodi povećavaju skoro za duplo u odnosu na prihode,  pa kako je to odgovorno - pitao je Zurovec, koji smatra da ne idemo u pravom smjeru.

Ovaj rebalans govori o slabosti ove Vlade s nošenjem s krizama kao što su potresi i Covid, poručila je Urša Raukar Gamulin iz Zeleno-lijevog bloka. 

- Rebalans se svodi na iracionalnu potrošnju na obranu, kolaps u obnovi nakon potresa te neuspjeli pokušaj saniranja zdravstva - istaknula je. 

Covid državni proračun koštao preko 40 milijardi kuna

A predstavljajući rebalans proračuna, ministar financija Zdravko Marić iznio je podatak o ukupnom trošku Covid krize, a koja je u nepune dvije godine državni proračun koštala više od 40 milijardi kuna. 

Najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa, rekao je Marić. 

Upitan za borbene avione, otkrio je i da će prva rata biti uplaćena do kraja godine, u iznosu 2,4 milijarde kuna.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju za 3, 3 milijarde kuna - na 153, 6 milijardi kuna, a rashodi za šest milijardi - na 173, 3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4, 7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18, 9 milijardi kuna ili 4, 5 posto BDP-a. 

Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu sa prvotno planiranih 5, 2 na oko devet posto, a iznio je i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije.

- Bez obzira na zadnjih par mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, naša procjena za ovu godinu je 2, 4 posto za prosječnu godišnju inflaciju - rekao je dodavši kako se planira smanjenje javnog duga u BDP-u na 83, 1 posto.

Pri tom je podsjetio kako je četiri godine za redom javni dug smanjivan kumulativno gotovo 12-postotnih bodova BDP-a.

- Pandemija i dijelom potres, jednokratno su udio javnog duga u BDP-u podignuli na 87,3 posto i jednokratno izbrisali sav efekt te četiri godine. Tih 4,2 postotna boda, prema procjenama koje smo gledali drugih zemalja, će nas svrstati među top 3 - naglasio je. 

Proračunski manjak financirat će se ili iz duga ili prodaje imovine, istaknuo je Marić.

- Što se tiče prodaje imovine za ovu godinu, nije predviđena nekakva značajnija, tako da je dobar dio, kao što je bilo i lani, iz duga - dodao je.

Godinu dana slušamo kako je Andrej Plenković spasio Hrvatsku jer je osigurao milijarde eura sredstava, a sada se ogolila činjenica da nismo sposobni povući EU sredstva, istaknula je SDP-ova Mirela Ahmetović.

- Smanjili ste proračun za sufinanciranje EU projekata za 206 milijuna kuna, kao i proračun za SAFU za šest milijuna kuna - rekla je upitavši jesu li ta sredstva preusmjerena za krpanje rupa u zdravstvu. 

- Ono što se neće utrošiti u ovoj godini može se prenositi u iduću godinu. Slično je i sa sredstvima iz Fonda solidarnosti - rekao je.

Peović ga je podsjetila kako je rekao da se za beneficirani radni staž zdravstvenih djelatnika nema novaca, a da mu sada curi novac jer Vlada nije uspjela procijepiti dovoljan broj stanovništva, pa se gomilaju troškovi zbog Covida.

- Ukupno je 3,2 milijarde kuna procjena troška Covida na zdravstveni sustav, kad zbrajamo sve od početka od testova, dezinficijensa, cjepiva. Kad govorite o odgovornosti Vlade, ja bih se mogao složiti s time kad bi bilo da Vlada nije uspjela osigurati dovoljno cjepiva, a to nije tako - rekao je Marić.

'Od ukupnog povećanja za zdravstvo, najveći dio se odnosi na reguliranje obveza prema veledrogerijama'

Martina Opačak Bilić (Socijaldemokrati) izrazila je negodovanje što je Ministarstvu obrazovanja proračun smanjen za gotovo pola milijarde kuna, na što joj je Marić rekao da se izdvajanja ovim rebalansom povećavaju za 650.000 kuna.

Ivana Kekin iz Kluba Zeleno-lijevog bloka istaknula je kako su povećani rashodi u zdravstvu za 2,3 milijarde kuna, od čega 736 milijuna ide za sanaciju zdravstvenih ustanova, 60 milijuna za prekovremene sate zdravstvenog osoblja, a 700 milijuna za prijenos HZZO-u pa je pitala na što ide ostatak. 

- Najveći dio se odnosi na reguliranje obveza prema veledrogerijama - rekao je. 

Strukturne reforme najavljuju se već pet godina, a niti jedna nije provedena, naglasio je Mostov Nikola Grmoja. 

- Vodi se politika gašenja požara, bez ikakve vizije. Tako se sada srlja i u uvođenje eura - poručio je i upitao koja je to najvažnija strukturna reforma koju je Vlada provela. 

- Sve skupa kad zbrojim, najvažnija strukturna reforma koju smo proveli je reforma javnih financija. Da nismo to napravili, naš odgovor na pandemiju bi bio kud i kamo slabiji i imali bi puno veće probleme. Postoji tu još područja, zdravstvo sigurno, javna uprava, javna administracija, pravosuđe, obrazovanje... - rekao je ministar.

Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) poručio je kako su povećali rashode, ali smanjili poticaje gospodarstvu i građanima, kao i za obnovu pa je upitao ministra gdje su ti novci otišli. 

- Najveći dio otišao je na indeksaciju mirovina, na mjere za očuvanje radnih mjesta te zdravstvo - rekao je Marić.

HDZ-ova Juričev Martinčev nije najsretnija što se proračun Ministarstva turizma smanjio za pola milijuna kuna

Dok je oporba upozoravala na rast rashoda, posebno u sustavu zdravstva, vladajući su, dakako, hvalili rad svog ministra. 

- Ove godine povećani su proračunski rashodi, samo trošak Covida u tri godine je 40 milijardi kuna. Sigurno nitko od 151 zastupnika ne bi želio biti na vašem mjestu - poručila je HDZ-ova Ljubica Maksimčuk, a s hvalospjevima nastavio i Rade Šimičević, također iz HDZ-ovac. 

- Radite najbolji posao za hrvatskog čovjeka, svatko dobronamjeran teško vam može naći zamjerku s obzirom na pandemiju, potrese i globalnu  krizu - istaknuo je.  

No, HDZ-ova Branka Juričev Martinčev nije baš najsretnija što se proračun Ministarstva turizma i sporta smanjio za pola milijuna kuna. 

- Moj apel je, kad je ovu godinu ovako, da drugu godinu se baš ne zaboravi turizam. Ako se neće davati više sredstava, onda da se potiče razvoj održivog turizma - rekla je.