Ministar financija Zdravko Marić komentirao je rekordan pad BDP-a u drugom tromjesečju koji iznosu 15,1%.
- Pad BDP-a u drugom tromjesečju iznosi 15,1%, što je otkad se mjeri statistikom nacionalnih računa zadnjih 25 godina, najveći tromjesečni pad ikad zabilježen u Hrvatskoj. S obzirom na okolnosti to i nije veliko iznenađenje, ali treba reći da je to viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje krize kad je najveći pad bio oko 9% - rekao je Marić i naglasio da je Vlada napravila sve što je u tom trenutku mogla.
- Što se tiče analitike, što se tiče ukupne stope pada od 15% i kretanja osobne (čiji je pad 14%, na tragu očekivanja) i državne potrošnje (jedini su zabilježili rast što je očekivano u odnosu na aktivnosti), dobar dio prvog tromjesečja je bilo zaključano gospodarstvo s posebnim režimom. Imajmo na umu da smo imali situaciju koju nismo imali niti u Domovinskom ratu. U ovu smo ovu krizu ipak ušli pripremljeniji nego 2008. Da nismo kao Vlada reagirali na vrijeme, ove bi brojke koje su teške bile još gore, i još opasnije da bi trendovi pada zaposlenih bili još gori. Mi i za treće tromjesečje isto očekujemo pad, ali nadamo se nešto manji - rekao je Marić i istaknuo da se ne ide u otpuštanja u javnom sustavu.
- Ne možemo generalizirati. To nije dobar način razmišljanja, moramo sve gledati kroz efikasnost sustava, tome trebamo težiti. Mi smo plaćeni od poreznih obveznika i oni trebaju imati dobru uslugu - rekao je Marić.
Komentirajući uvoz roba i usluga rekao je da je strukturni izazov za hrvatsko gospodarsko smanjivanje uvozne ovisnosti koja je proteklih godina blago povećana.
- Kad raste gospodarstvo, domaća potražnja povuče i uvoz. Kad sad pada potražnja, za očekivati je bilo veći pad uvoza, ali on je nešto manji. Hrvatska ima značajan udio uslužnih djelatnosti u BDP-u, a neke od njih su izuzetno propulzivne na kojima trebamo graditi gospodarske modele, ali istovremeno pokazuju višu razinu elastičnosti u odnosu na proizvodne djelatnosti. Pad u drugom tromjesečju je na razini eurozone. Kad se gledaju pojedinačne zemlje, ima zemalja koje imaju i višu stopu pada, Italija, Španjolska, Portugal... Napravili smo i analizu s uključenim prvim tromjesečjem, ostvaren je pad od 7,8% - rekao je Marić.
Viši pad u odnosu na očekivanja zabilježen je u investicijama.
- Od ukupnih investicija u Republici Hrvatskoj na godišnjoj razini 52% se odnosi na građevinu, a ona je zabilježila neznatni plus. Smatramo da je nabava opreme vodila prema tome da su ukupne investicije pale više od očekivanog. Imali smo i fizičku barijeru što se tiče nabava opreme zbog pandemije. Izvoz usluga, bez obzira što je najviši pad (70%), na tragu je očekivanja - rekao je Marić.
Kazao je i da da razvoj događaja u Hrvatskoj i svijetu pokazuje da oporavak neće imati oblik krivulje V.
- Postaje sve jasnije da 2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva te će se oporavak preseliti, po svemu sudeći, u 2022. - istaknuo je Marić.
Odgovarajući na upit novinara, Marić je rekao da ne isključuje do kraja godine rebalans proračuna, kazavši da će do njega doći, ako ništa drugo onda zbog tehničkih promjena u samom organizaciji Vlade (spajanje ministarstava) odnosno proračunskih korisnika.
- Prvo ćemo izaći s ažuriranom procjenom BDP-a za cijelu godinu, ažurirat ćemo prihodnu stranu proračuna, na rashodnoj strani smo već dobar dio ovih povećanih troškova već prepoznali u prvom rebalansu u svibnju, ali ima i nekih od mjera koje tada nisu bile prepoznate. Mi takve vrste povećanih potreba uspijevamo različitim vrstama preraspodjela napraviti, međutim, kada vidimo cijelu sliku, ako bude potrebe i za nekim značajnijim korekcijama u proračunu, a njih u ovome trenutku nema, onda ćemo to učiniti. U najmanju ruku, očekuje nas barem tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre - kazao je Marić.