Ne bih trebao reći ništa više od premijera, nego samo da, odgovorio je ministar financija Zdravko Marić u četvrtak uoči sjednice Vlade na pitanje novinara hoće li se smanjivati PDV kako je to istaknuo premijer Andrej Plenković dan ranije odgovarajući na pitanje SDP-a na aktualcu.
Istaknuo je kako to nije samo obećanje već da to stoji i u programu Vlade.
- Radimo na tome. Mi smo krenuli s poreznim rasterećenjem već u prvoj godini mandata. Fokus smo stavili na izravno oporezivanje dohotka i dobiti i mislim da se to pokazalo kao dobar potez. Za 2018. porezna politika je definirana, nećemo sigurno raditi neke veće izmjene unutar godine - rekao je Marić.
Na pitanje hoće li se prije dogoditi smanjenje PDV-a ili porez na nekretnine, Marić je istaknuo kako će prije doći do smanjivanja PDV-a.
Što se tiče otkupa udjela INA-e od MOL-a, istaknuo je kako su primili sedam ponuda za savjetnika Vlade za taj posao. Vremenski rok do kojeg će izabrati najboljeg, rekao je, nisu definirali.
- Ne mogu ništa još detaljnije govoriti. Onaj prvi pogled na ponude govori o vrlo kvalitetnim ponudama. Dajte nam malo vremena da to sve fino iščitamo, nije jednostavna odluka, to su sve renomirane kuće, potencijalni savjetnici koji godinama rade takve poslove.
- Nema pretjerano žurbe, početak je godine, imamo dovoljno vremena - rekao je.
Na pitanje koliko će ti savjetnici koštati i je li istinita cifra od 30 milijuna eura, Marić se začudio i rekao da ne zna baš.
- Ne bih uopće spekulirao o brojkama - zaključio je.
Kasnije je na konferenciji za novinare iznio još neke stavove.
- Kroz realni sektor spuštanje stope poreza na dobit jedan je jaki mehanizam za dizanje investicija i zapošljavanja. Tim smjerom i nastavljamo, ove smo godine prezentirali ostatak mjera koje su bile originalno zacrtane - rekao je.
Iako je, kaže, PDV najznačajniji prihod državnog proračuna, koji bi planom za ovu godinu trebao iznositi 50 milijardi kuna, kombinirat će se miks različitih mjera u poreznom sustavu koje će značiti dodatni krug rasterećenja. A da to ne bi bilo samo prelijevanje prema maržama trgovaca, napomenuo je da će se pomno razmotriti koji će biti najbolji način za porezno rasterećenje.
- S porezima ne treba žuriti, sve treba dobro promisliti. Porez na nekretnine nije na stolu, fokus je na PDV-u i ostalim porezima, kako i na koji način dodatno rasteretiti porezne obveznike, građane, poduzetnike, pojačati poreznu disciplinu i efikasnost prikupljanja poreza. Upravo je porez na dobit 2017. pokazao najbolji rezultat u odnosu na originalna očekivanja - rekao je.
Po njegovim riječima, ove će se godine pripremati paket daljnjih poreznih rasterećenja. U pravilu veće porezne izmjene nije dobro raditi unutar godine, jer, ocijenio je, to komplicira posao ne samo poreznoj administraciji nego i poreznim obveznicima, poglavito poduzetnicima, kojima to stvara znatan trošak.
- Stoga se u pravilu gleda da se te veće izmjene budu s početkom godine - kazao je.
O detaljima vezanim uz smanjenje PDV-a vodit će se razgovori.
- U ovom trenutku to je tema koju smo najavili da ćemo na njoj raditi, kao i ostalim porezima - naveo je, najavivši da će se nastaviti smjerom poreznog i administrativnog rješenja.
Završetak procesa financijskog restrukturiranja cestarskog sektora
Kada je u pitanju sektor cesta i autocesta, Marić je ustvrdio da je napravljen veliki iskorak u početku njihova financijskog restrukturiranja te kako je prva četvrtina od ukupno gotovo pet milijardi eura duga tri cestarske kompanije uspješno restrukturirana i refinancirana na međunarodnom tržištu obveznicom uz povijesno niski kamatnjak.
- Više nitko ne govori o prodaji, monetizaciji i sličnome, autoceste i ceste ostaju u Hrvatskoj, u našim rukama i pod našim upravljanjem - kazao je Marić.
Što se tiče druge i treće četvrtine duga, njega kane refinancirati na domaćem tržištu, a kako je kazao Marić, u visokoj su fazi razgovora s domaćom financijskom industrijom, poglavito bankama.
Očekuje da će taj proces biti okončan do kraja prvog tromjesečja, a možda i ranije, čime će se moći konstatirati da su tri četvrtine, pa čak i nešto preko toga, uspješno financijski restrukturirali, i time osigurali potrebni kisik tim kompanijama, resornom ministarstvu i ministru.
Kako je ustvrdio, cilj je dići cjelokupnu priču i vrijednost na jednu višu razinu te dati dodatan prostor za kvalitetu tog segmenta, čija je vrijednost, po Marićevim riječima, u gospodarstvu i društvu izuzetno velika.
Ova je godina po pitanju ukupnih dospijeća za državni proračun, ustvrdio je ministar financija, ipak nešto lakša i manje složena nego što je bila prethodna, no kazao je da to neće ništa promijeniti u pristupu upravljanja javnim financijama, a ustvrdio je da će se na vrijeme početi pripremati za obveznice, jednu međunarodnu i domaću, koje dospijevaju u sedmom mjesecu.
Naveo je da na globalne tijekove, u vidu politike Federalnih rezervi i Europske središnje banke, ne možemo utjecati, ali da će s druge strane učiniti sve da se dodatno smanji premija rizika za hrvatske obveznice.
- Ona je značajno smanjena, ali ja bih volio da se čim prije i više približimo nekim zemljama s kojima se volimo uspoređivati. Dakle da svi skupa plaćamo manje kamate, ne samo državni proračun odnosno mi kao porezni obveznici, nego i individualno kao građani i poduzetnici - poručio je Marić.
Još nema odgovora EK oko Uljanika
Upitan za komentar najave štrajka radnika Uljanika ukoliko do sutra ne dobiju plaću te ima li vijesti iz Europske komisije (EK), Marić je rekao kako u ovom trenutku još nisu dobili nikakav odgovor iz EK vezano uz odobrenje jamstva tom brodogradilištu.
Resorno ministarstvo gospodarstva uz pomoć Ministarstva financija radi intenzivno u tom dijalogu, kazao je Marić napominjući kako Vlada nije kriva niti odgovorna za poteškoće u tom brodogradilištu.
"Uljanik je dugo godina bio apostrofiran kao jedan od primjera uspješnog brodogradilišta, međutim sada smo došli u situaciju da su proizvodnja, radna mjesta, plaće su u jednoj izazovnoj poziciji", kazao je Marić.
Što se tiče štrajka, rekao je kako si postavlja pitanje protiv koga se uopće štrajka. "Vlada nije unutra involvirana. Kompanija ima svoja tijela, upravljanje, nadzor", kazao je.
Vlada je na sjednici prošlog tjedna ovlastila Ministarstvo financija da izda državno jamstvo u iznosu od 96 milijuna eura u korist Hrvatske poštanske banke i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji ili inozemstvu za zaduženje Uljanik Brodogradilišta radi provedbe sanacije i financijske konsolidacije, koje će postati aktivno tek po odobrenju EK.