Kamo sreće da poreznim izmjenama i sustavom te porezima možemo riješiti sve probleme našeg gospodarstva. No, na žalost svi znamo da to nije slučaj, ali ne treba bježati od važnosti uloge poreznog sustava, poručio je ministra financija Zdravko Marić.
Glavni dio priče je veza prema gospodarstvu, a ne punjenje proračuna, istaknuo je Marić govoreći na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" u organizaciji Večernjeg lista u Koprivnici na temu "Porezna reforma - pogled iz perspektive gospodarstva". 

Kako javlja Večernji list, ministar je prezentirao porezni sustav i reforme kazavši da je još 2016. godine kazao kako moramo učiniti iskorake kako bi sustav postao 'prohodniji'.  

- Temeljem toga krenuli smo u izmjene poreznih propisa. Prvi korak je značilo 16 zakona i više od 30 podzakonskih akata. Drugi je bio nastavak već izglasanih zakona i sada smo na trećem krugu poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme. To bi trebalo stupini na snagu s 1. siječnja 2019. godine - naglasio je Marić. 

Osvrnuo se i na oporezivanje te opetovao: "Ne prihvaćam konstataciju da Hrvatska ima najveće porezno opterećenje u EU. U pravilu najviše oporezujemo rad. Bogatstvo se zapravo jako malo oporezuje".

- A sjećate se, nije bilo tako davno, kad su se porezi uvodili i dizali. Sada sam jako zadovoljan što možemo danas razgovarati o tome da treću godinu imamo porezno rasterećenje tijekom provođenja porezne reforme. Nije bilo lako 2016. godini, u prvoj godini mandata, s prijedlogom poreznog rasterećenja od 2,3 milijarde kuna. MMF, Svjetska banka, Europska komisija i investitori, svi su gledali iz perspektive - 'vi ste imali dug koji je u četiri godine narastao 70 milijardi, dosegao je 290 milijardi kuna i 85 posto BDP, i vi sad kao prvu mjeru predlažete smanjenje poreza'. Na to sam odgovorio prezentiravši cijeli paket reformi te da ćemo prostor koji stvorimo pretočiti u porezno rasterećenje. A porezno rasterećenje u trećem krugu trebalo bi iznositi 2,7 milijardi kuna - kazao je Marić.