Europski čelnici su u srijedu predvečer u Bruxellesu počeli sastanak o krizi, Grčkoj i budućnosti EU-a i eurozone. Nakon pregovaračkog maratona koji je trajao deset sati, oko četiri sata ujutro pred novinare je stao Herman Van Rompuy, predsjednik Europskog vijeća, koji je rekao kako su svi bili svjesni da je stanje ozbiljno, kako su nacionalne krize zaprijetile da dođe i do krize u cijelom sustavu i u eurozoni, no kako su se ipak uspjeli dogovoriti oko najvažnijih pitanja.

Dogovorili su se kako će se povećati kreditna sposobnost Europskog fonda za financijsku stabilnost za oko četiri puta. Dogovoreno je i povećanje temeljnog kapitala banaka gdje se spominje iznos od 1000 milijardi eura. Dogovorili su se s bankama kako će one dobrovoljno 'srezati' dugove Grčkoj. To je malo kasnije precizirao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy koji je rekao kako će se banke odreći svojih potraživanja prema Grčkoj za 50 posto odnosno oko 100 milijardi eura. Zauzvrat će europske zemlje jamstva za nove posudbe povećati za 30 milijarde eura. 

Dogovor s bankama bi trebao omogućiti da dug Grčke do 2020. godine padne na 120 posto njezinog BDP-a. Danas je dug Grčke oko 350 mlrd. eura odnosno 162 posto njezinog BDP-a.

- Francuska želi spriječiti tragediju, a bankrot Grčke bio bi tragedija - rekao je Sarkozy. Burze su reagirale odmah pa su indeksi u Aziji odmah porasli. 

Grčki premijer George Papandreu rekao je kako dogovor za Grčku znači početak nove ere. 

Ovaj dogovor bio je veliki trijumf za njemačku kancelarku Angelu Merkel koja je rekla kako je vrlo zadovoljna te kako su pokazali da su opravdali očekivanja. 

Talijanski premijer Silvio Berlusconi obećao je kako će njegova zemlja biti štedljivija te je rekao kako će do 2014. svoj dug s 120 posto BDP-a smanjiti na 113 posto, javlja Bild.