Na Poslovnom uzletu u Ivancu ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras u intervjuu glavnom uredniku Poslovnog dnevnika Mislavu Šimatoviću obrušio se na posljednje poteze HGK, komentirao zašto je Hrvatska slabo konkurentna te najavio da će Vlada ove godine smanjiti parafiskalne namete za oko 400 milijuna kuna.

Prije nego krenemo na poduzetničke teme, kada će izbori ministre?

Izgledam li vam ja kao premijer Milanović (smijeh)? Krajnji rok je 23. veljače, ali unutar koalicije još nismo donijeli odluku. Puno je važnije da Hrvatska ide u dobrom smjeru, da smo izašli iz recesije. Nova Vlada imat će puno bolje uvjete nego što je imala sadašnja.

Službeno smo izašli iz recesije, ali po ljestvicama konkurentnosti hrvatsko gospodarstvo još nije konkurentno?

Kad gledate ljestvicu Doing Business, napredujemo iz godine u godinu. To nije skok od 15 mjesta već dva, tri i nije realno da se odmah skočimo iza Singapura, ali za nas je bitno da ne padamo. Pogledajte situaciju da dozvolama, prije nekoliko godina dobivanje dozvola bilo je 'science fiction', a danas smo to poboljšali značajno. Nije na meni kao ministru da komentiram pravosuđe, ali ono što nam je potrebno je reforma pravosuđa jer smo tu među najslabijima po pokazateljima konkurentnosti. Ako gledate svijet, onda smo u sredini konkurentnosti, a ako se uspoređujemo s razvijenijom Europom, onda smo niže, no bitno je da znamo što želimo i kuda idemo.

Gospodarstvo opterećuje rast cijena energije, represivni porezi i parafiskalni nameti. Koliko Vlada može pridonijeti da olakša poslovanje poduzetnicima?

Vlada može puno i kontinuirano radimo na smanjenju parafiskalnih nameta. Ukupno opterećenje manje je između 40 i 50 posto u odnosu na godinu ranije. Iako će parafiskalnih nameta uvijek biti, ove godine dodatno ćemo smanjiti parafiskalne namete za oko 400 milijuna kuna, o čemu će se povjerenstvo sastati ovih dana.

Prilično vas je naljutila odluka HGK da ukine članarinu za tvrtke u stečaju i likvidaciji?

Potez HGK je pravljenje idiota od Vlade i poduzetnika jer od tvrtki u stečaju i likvidaciji ionako ne bi ništa naplatili. Takvo ponašanje nije od jučer, aktualni predsjednik HGK smanjio je broj zaposlenih sa 620 na 470, no još uvijek je to 470 zaposlenih. Znate li koliko tvrtki ima tolik broj radnika i koju korist one donose gospodarstvu? Daleko je to od reforme jer je HGK posudila 14 milijuna kuna za njihove otpremnine: to je način rješavanja viška zaposlenih za tvrtku, a ne za Komoru koja će te novce vraćati od poduzetnika.

Kako tumačite da su banke likvidnije nego ikad, a investicija malo?

Banke su vrlo konzervativne i njihov pristup nije isti kao u zemljama u kojima im posluju majke. Domaćim bankama važnije su kamate na minuse: imate onog gospodina koji je preuzeo ulogu glasnogovornika banaka i manje je pitanja koliko je kredita i kolika je kamata za poduzetnike. Vlada pomaže da se što više kredita daje poduzetnicima i da kamata ne bude 6,5 posto nego od 2 do 2,5 posto. Primjerice, ove godine uveli smo subvencioniranje mikrokredita za poduzetnike do 200.000 kuna, a likvidnost pokušavamo popraviti zajedno sa HBOR-om. I država preuzima dio rizika garancijama; 2011. imali smo preko Hamaga stotinjak izdanih jamstva godišnje, danas 4 do pet puta više. Moramo otvarati alternativne izvore financiranja, posebno fondove koji su vani normalni. Ove godine otvaramo prvi takav fond koji će omogućiti 150 milijuna kuna za startupove kojima je najkritičnije financiranje.

Kojim se potezom dosad najviše ponosite?

Najdraže mi je odgađanje praga za ulaz u sustav PDV-a zbog kojeg je 27.000 tvrtki izašlo iz sustava, uglavnom oni koji se bave uslužnom djelatnošću. Gledajte, uvijek kažem da su vodoinstalateri i frizerke koji imaju prihode do 230.000 kuna godišnje time postali 25 posto konkurentniji, a to je velika stvar. Mjeru je iskoristilo i 50.000 obrtnika te još oko 17.000 tvrtki što znači gotovo 70.000 ljudi. Ljudi su se bojali, i bivši ministar financija da će nastati rupa u proračunu, na kraju imamo čak i veće prihode od PDV-a. Također, ponosan sam i na Poduzetnički impuls koji je dosegao 4,3 milijarde kuna.

Svi se slažu da je stopa PDV-a od 25 posto previsoka. Ima li Vlada u planu njezino smanjenje?

Razmišljamo što sve učiniti da se poveća potrošnja i olakša život poduzetnika. Siguran sam da će se stopa PDV-a u budućnosti mijenjati na niže, ali ne mogu reći kada i koliko, no bit će to u mandatu druge Vlade kad konsolidiramo financije.

Jeste li zadovoljni realizacijom 28 projekata koje je Ministarstvo financiralo s 250 milijuna kuna?

Zadovoljan sam, poduzetnici su imali 18 mjeseci da završe projekt. Dosad se oko 50 posto novca isplatilo i očekujem da ćemo do kraja godine zatvoriti projekt sa 250 milijuna kuna. U svibnju ćemo otvoriti natječaj za ulaganje u opremu od 1,1 milijardi kuna na koji se mogu prijaviti poduzetnici i obrtnici koji žele izgraditi, proširiti proizvodni pogon ili kupiti strojeve, računam na prosječno 8 do 10 milijuna kuna poticaja. Imamo dosta zahtjeva, očekujem da ćemo većinu ugovarati u narednim mjesecima. Ne bude li dosta za sve zainteresirane, siguran sam da će nam kolege iz drugih ministarstava tko ne iskoristi sredstva, prepustiti taj višak nama za investicije.

U javnoj raspravi je i program za 300 milijuna kuna za turizam?

Javna rasprava istječe 25. lipnja i kad vidimo prijedloge poduzetnika raspisat ćemo natječaj. Prošle godine imali smo program od 250 milijuna kuna za turizam i industriju, ove godine smo to razdvojili. Očekujem do 10 milijuna kuna potpora za hotele, i da će se 50 do 60 malih hotela javiti za izgradnju ili proširenje. Do kraja godine imat ćemo i natječaj za opremanje kampova.

Je li jednostavno aplicirati za programe Ministarstva ili poduzetnici trebaju pomoć konzultanata?

Osobno se za apliciranje nikad ne bih sam javio, već bih prepustio pripremu konzultantima. Postoji tržište i potporne institucije poput regionalnih razvojnih agencija. Ministarstvo nikome ne može ni ne smije preporučiti imena, ali se raspitajte i provjerite reference. Čuvajte se onih koji vam garantiraju da ćete 100 posto dobiti novac.

Koje još natječaje pripremate ove godine?

Radimo na desetak natječaja. Jedan od njih će biti za razvoj softvera, ali ove godine usmjerit ćemo ih na slabije razvijena područja. Spremamo natječaj od 154 milijuna kuna za certificiranje, kao i 539 milijuna kuna za razvoj poduzetničke infrastrukture te ovim putem pozivam sve koji žele razvijati poduzetničke inkubatore da se jave. U pripremi je i natječaj za 231 milijuna kuna za internacionalizaciju poslovanja, 616 milijuna kuna za inovacije, 408 milijuna kuna za edukaciju. Potpora poduzetnicima raste svake godine, očekujem da će doseći između 2,5 i tri milijarde kuna u 2016.