Hrvatski sabor nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva kojim se želi povećati udjel prometa koji ne djeluje štetno na okoliš u ukupnom prometu, a kojim se također hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavstvom Europske unije. Tim zakonom žele se stvoriti preduvjeti za korištenje alternativnih energenata u prometu odnosno povećati udjel prometa koji ne djeluje štetno na okoliš u ukupnom prometu, smanjiti štetan utjecaja prometa na okoliš, te smanjiti ovisnost o korištenju nafte. Prijedlogom zakonom se određuju mjere poticanja i razvoja infrastrukture za alternativna goriva, te utvrđuju minimalni zahtjeva za izgradnju takve infrastrukture, uključujući mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu prirodnim plinom i vodikom.
Sjednica počela stankom
Današnja sjednica Sabora započela je stankom od 10 minuta koju su zatražila tri Kluba zastupnika.
Arsen Bauk u ime Kluba SDP-a zatražio ju je kako bi upozorio na neprimjeren odnos prema žrtvama rata, Branimir Bunjac iz Živog zida kako bi upozorio na problem kašnjenja stipendija za učenike koji se školuju za deficitarna zanimanja te Nikola Grmoja u ime Mosta kako bi progovorio o monopolu telekom korporacija i mogućem korumpiranju hrvatskih institucija.
Nije bilo kvoruma za sastanak Odbora za ratne veterane
Sjednica Odbora za ratne veterane zakazana prije sjednice Sabora nije se održala jer nije bilo kvoruma. Na dnevnom redu bile su dvije točke, a to su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju te prijedlog za imenovanje člana Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, no HDZ- ovi i Mostovi zastupnici na sjednicu nisu došli.
'Oni ljudi u Srbiji koji su organizirali ovu izložbu su moji, a oni koji su je uništili su vaši'
Arsen Bauk u ime Kluba SDP- a stanku je zatražio zbog uništenja izložbe „Vukovar- ubijanje jednog grada“ postavljene u Novom Sadu povodom 25. obljetnice uništenja tog grada. Podsjetimo, vandali su proteklih dana najprije išarali izloge u kojima je bila postavljena izložba, natpisima „A ubijanje Srba?“, „Stoko“, „Je..o vas Vukovar“, a naposljetku su jedan i razbili.
- Panoi s fotografijama u sklopu izložbe koja je otvorena 18. studenog najprije su prije nekoliko nagrđeni nacionalističkim grafitima, a potom su u ponedjeljak razbijeni. Autor izložbe, fotograf Srđan Veljović kazao je da ga uništavanje nije iznenadilo. Kao što vidimo i s druge strane, i u Srbiji ima ljudi koji imaju svijest o zločinima koji su počinjeni u ime njihove države. Takva svijest postoji i u Hrvatskoj. I zato svima onima koji mi ovih dana šalju prijeteće poruke u inbox potpisane „Za dom spremni“ i dijele se na vaše i naše, mogu samo poručiti: oni ljudi u Srbiji koji su organizirali ovu izložbu su moji, a oni koji su je uništili su vaši - rekao je Bauk.
Kad će učenici dobiti stipendije?
Branimir Bunjac u ime Kluba Živog zida i Snaga poručio je ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta Martini Dalić da počne izvršavati svoje obveze i provjeri koji su to ljudi koji su neodgovorni prema mladim ljudima kojima se ne isplaćuju stipendije, a koje su im potrebne.
- Mi ovih dana slušamo kako je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj oko 50 posto, kako postoji niz zanimanja koja su praktički iščezla, a za kojima je potreba i najave poslodavaca kako će zbog nedostatka radne snage uvesti strane radnike, njih 19.000. Ministarstvo obrta i poduzetništva pokušalo je ublažiti ovaj problem na način da je raspisalo natječaj za učenike deficitarnih zanimanja, u tu svrhu odobreno je 18 milijuna kuna. Natječaj je raspisan 1. 9., završen je 14. 10. poprilično kompliciranim uvjetima prijavljivanjima. Mladi ljudi su se prijavili, očekivali su kako će dobiti 750 kuna mjesečno, odnosno 9000 kuna godišnje, međutim sve do dana današnjeg oni nisu dobili nikakav odgovor na prijavu na natječaj. Danas je 7.12., prvo polugodište se bliži kraju, a učenici ne samo da nisu dobili predviđena sredstva u rokovima, nego nisu dobili ni odgovor na rezultate samog natječaja. Postavlja se pitanje što radi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, zašto ovim mladim ljudima ne omogućava da se školuju onako kako su im najavljivali, zbog čega država odugovlači oko takvih jednostavnih stvari, zbog čega ne poštuje običnu proceduru, zbog čega potiče kulturu neplaćanja. Učenicima je potrebna stipendija da plaćaju obveze koje su bitne, a ne da ih dobiju u šestom, sedmom mjesecu iduće godine - rekao je Bunjac dodavši kako je Ministarstvo poduzetništva i obrta u 2016. godini bilo najlošije ministarstvo, u kojem vlada potpuni kaos i kojem je ostalo 500 milijuna kuna neiskorištenih predviđenih sredstava.
Novim zakonom pridonosimo dogovoru o klimatskim promjenama
Nakon stanki, Maja Markovčić Kostelac, državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture obrazložila je prijedlog Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva koja je upućena u saborsku proceduru po hitnom postupku. Istaknula je kako će se donošenjem ovog Zakona osigurati promet sa značajno nižim štetnim emisijama za okoliš.
- Time doprinosimo dogovoru o klimatskim promjenama, a potičemo korištenje prometnih vozila, ne samo u cestovnom nego i u drugim vidovima prometa koji imaju značajno niže emisije štetnih goriva, štetne emisije. Za primjenu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu jer će donošenjem podzakonskoga propisa biti predviđeni financijski modeli za izgradnju konkretne infrastrukture. To u konačnici znači da ćemo u rokovima koji su predviđeni i nacrtom takvih okvirnih politika, a i u samoj direktivi imati na hrvatskim prometnicama,kako na TNT koridoru u cestovnom, ali i u željezničkom prometu te u zračnim i morskim lukama odgovarajuće punionice za električnu energiju kao i za korištenje plina. Uz ovo Vlada razvija i projekt koji će se odnositi na pomorski prijevoz i koji će obuhvatiti razvoj obalnog linijskog putničkog prometa koristeći alternativna goriva - istaknula je Markovčić Kostelac.
Bauk i Glavašević poslali poruku o pločama u Jasenovcu
Nakon izlaganja bitnih stavki Zakona, za repliku su se javili SDP- ovi Arsen Bauk i Bojan Glavašević, ali ne kako bi izrazili svoj stav oko izmjena Zakona nego kako bi poslali poruku o Jasenovcu i postavljanju spomen ploče zbog koje su neki dan zatražili i sjednicu Odbora za Ustav. Bauk je sam iskreno priznao kako o temi alternativnog goriva koja je na dnevnom redu današnje rasprave nema pojma, stoga je čitao s papira dvije minute obrazloženje Zakona. Za repliku se javio samo iz razloga kako bi u kadru s njim bio i plakat s natpisom „Sramota u Jasenovcu, 32. dan“ i hashtagom #andrej_izdrži.
- Gospođo državna tajnice, vi ste sve to lijepo rekli i ja ustvari, da vam budem iskren, o ovoj temi pojma nemam. Međutim, javio sam se za repliku samo da bi ovo bilo u kameri. I kako mi ne bi gospodin potpredsjednik oduzeo riječ ja ću čitati obrazloženje zakona slijedeće dvije minute da ne kažete da se ne držim teme - obrazložio je Bauk svoje javljanje za repliku te čitao prijedlog Zakona iz materijala koji su zastupnici dobili na stolove.
- Uopće nije bitno što pričam, isključit ću ja mikrofon, važna je slika - rekao je Bauk. Nakon njega, potpuno isto učinio je i Glavašević. Nakon što su završili, Željko Reiner koji je u tom momentu bio predsjedavajući Sabora, poručio im je kako nisu prekršili poslovnik jer su govorili o postavljenoj temi, no da su mogli zatražiti stanku ili sazvati press konferenciju kako bi ukazali na neke probleme.
Zmajlović: Donošenje ovog zakona je nužno
Mihael Zmajlović u ime Kluba SDP- a istaknuo je kako je donošenje ovog Zakona nužno, ali da u prijedlogu nema provedbenih mjera koje precizno i jasno definiraju kako će se implementirati europska Direktiva s kojom se ovaj Zakon usklađuje te da se ne zna ni koliko će biti punionica, kako će one biti rasprostranjene niti koja su to alternativna goriva koja su od strateškog interesa za Hrvatsku. Osim toga, naglasio je kako Hrvatska kasni sa donošenjem Zakona jer je rok za implementaciju Direktive bio 18. studeni. Naglasio je kako SDP ovaj prijedlog Zakona neće podržati smatrajući da nije usklađen niti sa stavkama porezne reforme.
- Vrlo je jasno da je ovaj Zakon važan i da je ta infrastruktura važna jer dok se s jedne strane razvijaju projekti za što bolje povezivanje prometnim pravcima, s druge strane se javljaju i ambiciozni ciljevi u pogledu smanjenje onečišćujućih emisija koja nastaju u Sektoru prometa. Gotovo četvrtina emisija stakleničkih plinova na području EU nastaje u Sektoru prometa. Također dodatan problem predstavlja i ovisnost europskog prometa i hrvatskog prometa o nafti od koje veći dio dolazi iz uvoza. I budući da uvezena nafta uglavnom dolazi iz sve nestabilnijih područja u svijetu to dodatno povećava nesigurnost opskrbe, a time ugrožava redovito funkcioniranje prometa - rekao je Zmajlović dodavši kako je bivša SDP- ova Vlada u kojoj je on bio ministar zaštite okoliša i prirode započela s implementacijom ove Direktive te je tada uspostavljen sustav poticaja za električna, hibridna, hibridna plug-in vozila.
- Tako smo u dvije godine na Hrvatskim cestama imali registrirano 1347 hibridnih vozila, 156 električnih vozila i 70 hibridnih plug-in vozila što je pokazalo da je to jedan ogroman trend povećanja takvih vozila koji trebaju u konačnici rezultirati i smanjenom emisijom. Paralelno sa time poticala se izgradnja mreže punionica, električnih punionica, ali i punionica za neka druga goriva kao što je stlačeni prirodni plin. No, ono što je ovdje sporno je da je implementacija u potpunosti zaustavljena. Dakle 2016. godine nemate poticaja za električna vozila, zaustavljena je izgradnja mreže punionica i apsolutno Hrvatska na ovom tragu ništa više ne provodi - istaknuo je Zmajlović.
Darko Horvat u ime Kluba HDZ- a istaknuo je kako bi se u polovini izrečenog i mogao složiti sa Zmajlovićem, pogotovo oko činjenice da Hrvatska kasni s implementacijom Direktive.
- Cilj Zakona je određenom metodologijom razviti infrastrukturu potrebnu da bi se uopće kroz korištenje razno raznih poticajnih mjera na tržište Hrvatske stavilo vozila u izvjesnoj količini, a koja onda ne bi bila limitirana radijusom kretanja i nekim drugim limitima već bi im se kroz predmetnu infrastrukturu omogućilo normalno korištenje i prometovanje hrvatskim prometnicama. Isto tako, onog trenutka kada razvojem infrastrukture stvorimo mogućnost za tržišne uvjete, odnosno razvoj tržišta takvim energentima, dogodit će se jedna sinergija i u tom trenutku nećemo zahtijevati ili trebati poticajne mjere iz državnog proračuna temeljem kojih će se nabavljati takva vozila, već će i cjenovno, a i nekih drugih komparativnih prednosti, takva vozila biti daleko pristupačnija hrvatskom građaninu - istaknuo je Horvat.
Državna tajnica Maja Markovčić Kostelac odgovorila je Zmajloviću kako nije istina da je zaustavljen razvoj mreže za infrastrukturu.
- Ovdje je iznesena teza da je u zadnjih godinu dana zaustavljen razvoj mreže za infrastrukturu, za alternativna goriva, što je potpuno promašeno jer je samo u posljednjoj godini izgrađeno 126 novih punionica. Nadalje, HEP je u međuvremenu aplicirao i dobio kroz instrumente CEF-a sredstva Europske komisije temeljem kojih će se uz mediteranski koridor uspostaviti 27 ultrabrzih punionica za električna vozila. Do 2020. godine punionice će biti dostupne na svakih 50 kilometara autocesta, a u svim aglomeracijama sa više od 20.000 stanovnika također će biti dostupne punionice, kao i u svim morskim, zračnim i lukama unutarnje plovidbe te željezničkim kolodvorima, a do 31.prosinca 2025. godine uspostavit će se punionice u lukama Rijeka, Vukovar, Slavonski Brod - rekla je Markovčić Kostelac dodavši kako se Što se tiče stlačenog prirodnog plina predviđa izgradnja punionica za vozila u Puli, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Karlovcu, Sisku, Osijeku, Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu.
Siniša Hajdaš Dončić u ime SDP-a istaknuo je kako je predviđeni iznos od dva milijuna kuna neozbiljan. Oko ovog prijedloga Zakona, SDP će biti suzdržan.
- Tih dva milijuna kuna nije generalno ništa, znači upitno je da li će zakon zaživjeti i da se vraća svom početnom postulatu da je to Zakon koji zadovoljava teoriju, tj formu. Tih dva milijuna kuna će biti trošak Županijskih uprava za ceste, a nisam vidio oko registracije vozila u Zakonu na koji način će se to kompenzirati Županijskim upravama za ceste. Po našem mišljenju, trebao je i Fond za energetsku učinkovitost biti uključen u subvencioniranje kombiniranog prijevoza- rekao je Hajdaš Dončić.
Branko Bačić (HDZ) istaknuo je kako je zadaća Vlade i ministarstva ulaganje u željeznicu na onim koridorima za koje će se dobiti sredstva Europske unije te u rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save, izgradnju Siska, Slavonskog Broda, Osijeka te uređenje luke u Vukovaru.
- To su ogromni novci za koje se mogu sredstva dobiti u EU, ali ako to ne napravimo onda ovaj Zakon sam po sebi, koliko god jest implementacija Direktive u hrvatsko zakonodavstvo ostati će mrtvo slovo na papiru- rekao je Bačić.
U saborsku proceduru po hitnom postupku upućen je i prijedlog Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović istaknuo je kako je donošenje ovog Zakona nužno radi uspostave privremenog obračuna naknade za korištenje voda koja se plaća uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe u periodu od 1.listopada 2016. do 1.siječnja 2018. godine. Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva prestala je važiti 1.listopada stoga su na snagu stupile odredbe iz izvornog zakona iz 2009. godine koji je uredio način obračuna naknade za korištenje voda na način da se ista obračunava na zahvaćene količine vode na izvorištima i drugim vodozahvatima te kao obveznika odredio isporučitelja vodnih usluga.
- Ovim Zakonom predlaže se uspostava privremenog načina obračuna naknade za korištenje voda, zadržavanje prethodnog odnosno sadašnjeg modela obračuna pri kojem se naknada za korištenje voda obračunava prema isporučenoj količini voda krajnjim korisnicima i to za razdoblje od 1. listopada 2016. do 1. siječnja 2018. Godine, odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne predloži pravičniji način obračuna s eventualnom izmjenom obveznika i osnovice. Predlaže se integracija namjena za koju se troše sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda, tako da se omogući njihova preraspodjela prema projektima koji se sufinanciraju bespovratnim EU sredstvima, a sukladno preuzetim obvezama iz EU direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Potrebe u planiranim ulaganjima su veće u javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, što je oko 77 posto ulaganje, a prihod s osnove naknade za zaštitu voda niži je od 30 posto od prihoda s osnove naknade za korištenje voda, što će se predloženom integracijom vodnih naknada uskladiti. Za vodnokomunalne projekte iz Operativnog programa zaštite okoliša 2007.-2013. koji završava 31.12.2016. godine, za vodnokomunalne projekte osigurano je 199,1 milijun eura, a iz OPKK 2014.-2020. 1,05 milijardi eura. Predloženim izmjenama zakona predlaže i proširenje i namjena financiranja iz vodnoga doprinosa za gradnju građevina, za navodnjavanje kao i namjene koje se financiraju iz naknade za uređenje voda npr. gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, provedba preventivne, redovite, izvanredne obrade od poplava i drugo- istaknuo je ministar Dobrović.
Sinčić prozvao Ivicu Todorića zbog skupe prodaje vode
Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida, govoreći o cijeni vode, prozvao je Ivicu Todorića nazvavši ga tajkunom koji skupo prodaje vodu.
- Baš čitam kako je gazda preko Jamnice iscrpio previše vode, pa bi bilo lijepo spomenuti kako je gazda došao uopće do Jamnice. U čarobna vremena pretvorbe i privatizacije nakon prvih lokalnih izbora Branko Mikša je bio gradonačelnik Zagreba, a gospodin Vuljanić je bio župan Županije zagrebačke. Jamnica, pošto je spadala pod Županiju zagrebačku, došla je direktiva, mora se dati Todoriću gazdi. Gospodin Vuljanić je to odbio napraviti. Ukida se Županija zagrebačka, spaja se sa Gradom Zagrebom, gospodin Mikša rješava stvar, gazda dobiva Jamnicu 1995. Nakon toga, krajem 1995. opet novi izbori, tu je bila zagrebačka kriza kulminirala, vraća se na kartu županija, ali sada nije županija zagrebačka, nego Zagrebačka županija. Inače, ako je to bitno, gospodin Mikša danas radi u Agrokoru, slučajno, ako je bitno, gospodin Vuljanić je bio na listi koalicije Jedna opcija- rekao je Sinčić.
Branimir Bunjac iz Živog zida smatra da ovaj Zakon predstavlja tempiranu bombu za standard građana.
- Važno je reći građanima da ovaj Zakon predstavlja pravu tempiranu bombu za njihov standard. Gubici u vodovodnoj mreži trenutno iznose oko 50 posto zahvaćene vode što slijedom toga znači da bi se za isto toliko računi krajnjih korisnika primjenom predloženog od 1. siječnja 2018. godine trebali povećati- rekao je Bunjac.
Sjednica o sigurnosti hrane
Nakon što Hrvatsku posljednjih tjedana potresa afera salmonela i pojačane kontrole inspekcije što je rezultiralo povlačenja sve više proizvoda s tržišta zbog zdravstvene neispravnosti, saborski Odbori za zdravstvo i socijalnu politiku te poljoprivrede sazvali su danas zajedničku tematsku sjednicu na temu sigurnosti hrani i potrebe prilagodbe zakonskog okvira za kontrolu hrane na tržištu Hrvatske. Podatke o dosadašnjoj provedbi kontrole hrane prezentirali su iz Hrvatske agencije za hranu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva poljoprivrede te Ministarstva zdravstva. Na sjednicu su stigli i predstavnici Hrvatskog veterinarskog instituta, Veterinarske, Sanitarne, Poljoprivredne i Ribarske inspekcije, Carinske uprave, HGK- a, HUP- a, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske veterinarske komore te mnogi zastupnici, među kojima i europarlamentarka Biljana Borzan.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknuli su kako, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u nerazvijenim zemljama čak 2,2 milijuna ljudi umire od bolesti koje se prenose hranom ili vodom, dok u industrijaliziranim zemljama 30 posto populacije. Prema podacima HZJZ- a, najčešći uzrok epidemija je salmonela, nakon koje slijede virusne epidemije. Prema mjestu konzumacije i oboljenja, najčešće epidemija nastaje u kućanstvu, a potom u restoranima i hotelima. Prema tipu, dominiraju proizvodi od jaja, kolači i slastice. Upozoravaju kako su jaja visoko rizični proizvodi koje je potrebno vrlo dobro termički obraditi. Najčešći čimbenik epidemije je upravo nedovoljna termička obrada jaja i pilećeg mesa. U 2016. godini, jedan je smrtni slučaj uzorkovan salmonelom. Slični podaci su i u europskim zemljama. Kako su iz HZJZ- a istaknuli, salmonela ima jako puno vrsta, patogene su i sve uzrokuju bolesti. Iako broj salmoneloza pada, trend epidemija je stabilan, iz HZJZ su pojačali kontrole proizvoda.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuo je kako opreza nikad dosta, ali možemo biti mirni jer u ovom trenutku nema niti jednog razloga za ozbiljniju zabrinutost.
-Uistinu možemo biti potpuno mirni u Hrvatskoj jer vidimo iz prezentacija HZJZ- a i HAH- a da Hrvatska u pozitivnom smislu za ničim ne zaostaje za zemljama EU po rezultatima toksikologije i mikrobiologije. S druge strane, sami sustav u Hrvatskoj nema bitnijih slabosti. Opreza nikada dosta, uvijek možemo popraviti neke stvari, ali u ovom trenu hrvatska nacija nema niti jedan razlog za ozbiljniju zabrinutost. Glede same suradnje sustava ministarstva poljoprivrede i zdravstva, možemo biti potpuno zadovoljni. A ako je i bilo neke tromosti, sada je više nema, u ovome trenutku to uistinu dobro funkcionira- rekao je Kujundžić.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić također je naglasio kako u Hrvatskoj nema razloga strahu od epidemije salmonele. Posjetio je hrvatske proizvođače mesa, Perutninu u Čakovcu, Vindiju u Vraždinu te nekoliko manjih proizvođača i farmera i poručio kako je meso proizvedeno u Hrvatskoj apsolutno zdravstveno ispravno, a za ono koje se uvozi treba pojačati kontrole.
-Iz svega priloženog možemo reći da je situacija dobra. Za neke stvari javnost nije znala, a smatramo da je trebala znati i sve ovo što se dogodilo, mislim da je dobra stvar jer podiže svjesnost i samih građana, ali i proizvođača o potencijalnoj opasnosti hrane na tržištu. Mislim da smo svi zadnjih dva, tri tjedna ispali malo pametniji i nadam se da ćemo dugoročno imati pozitivne rezultate svega ovoga. Inspekcija Ministarstva poljoprivrede i zdravstva i Veterinarska odradile su svoj dio posla, tisuće analiza je odrađeno. Izvanredno odrađeno, ali ako ćemo realno,bez obzira da li broj uzročnika potencijalnih bolesti raste ili pada, situacija na hrvatskom tržištu može biti puno bolja i kvalitetnija. Svi ovi pokazatelji zadnjih nekoliko tjedana ili godina definitivno idu u tom smjeru. Generalno, Hrvatska se nema zašto bojati. Ja sam danas posjetio Perutninu u Čakovcu i Vindiju u Varaždinu i nekoliko manjih proizvođača, farmera koji se bave uzgojem pilića i mogu sigurno reći da je to meso proizvedeno u Hrvatskoj apsolutno zdravstveno ispravno i iznimne kvalitete. Ono meso koje dolazi u Hrvatsku, moramo pojačati kontrole- rekao je Tolušić.
Europarlamentarka Biljana Borzan istaknula je kako se na nivou Europe donosi veliki broj zakonskih regulativa , ali i da svaka zemlja može postrožiti svoje propise ukoliko smatra da je to potrebno. Bozan je u Europskom parlamentu poslala Komisiji upite da li Hrvatska može postrožiti standarde mimo EU propisa te da li se salmonela infantis može definirati kao posebna vrsta.
-S europske perspektive, sigurnost hrane uvelike je povezana sa zajedničkim tržištem EU. Mi kao država od zajedničkog tržišta imamo znatne koristi, ali otvaraju se i određeni rizici. Države mogu ići i nešto strože od europskih propisa, ali to je nama da odredimo ima li potrebe. Tako recimo Danska i Švedska imaju dodatne propise koji uređuju uvoz i promet, na primjer, jaja. Što se tiče općeg Zakona o hrani, on propisuje da svaka država članica mora pod hitno, kada sazna za neželjeni slučaj, obavijestiti sustav brzog uzbunjivanja kako bi se dobila pravovremena informacija jer oko trovanja hranom najčešće vrlo jednostavnim postupcima možemo zaštiti stanovništvo. Kad je u pitanju salmonela, to je kratka termička obrada na visokoj temperaturi. Građani su sasvim sigurni ako meso dobro termički obrade i zato je važno da na vrijeme saznaju informaciju. Imamo šumu propisa koji reguliraju sigurnost hrane,međutim u konačnici imamo ljudski faktor koji može donekle stvar poremetiti, kao što smo imali situaciju da sam ministar nije imao pravovremenu informaciju o tome da je nađena salmonela. Ministar Tolušić je spomenuo kvalitetu hrane. Ono što apsolutno nije regulirano do sada u EU propisima, to je kvaliteta hrana. Mi imamo dosta strogo i detaljno regulirano sigurnost hrane, no kvaliteta se apsolutno u europskom zakonodavstvu ne spominje- rekla je Borzan.
Sanader i Grmoja o slučaju Josipa Vreska
Ante Sanader (HDZ), predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove te Nikola Grmoja (Most) komentirali su u srijedu u Saboru slučaj Josipa Vreska, člana Državnog izbornog povjerenstva (DIP). Sanader je potvrdio da je Ustavni sud prije nekoliko dana proslijedio Hrvatskom saboru dokumente za slučaj Vresk. Podsjetimo, HSP- 1861 Dobroslava Parage u kolovozu je zatražio od DIP-a da ga razriješi dužnosti, nakon što je otkriveno da je Vresk u slučaju Hypo priznao uzimanje mita. DIP je slučaj proslijedio Ustavnom sudu jer razrješenje svojih članova ne provodi sami DIP, za to nije ovlašten, nego Hrvatski sabor, a on je još u srpnju bio raspušten.
-Odbor će već u četvrtak imati sjednicu, ali slučaj Vresk neće biti na dnevnom redu. Samo ćemo izvijestiti članove da smo to dobili, a stručna služba Odbora izvijestit će što nam treba od dokumentacije da bi se riješio, odnosno proslijedio na sjednicu Sabora.
Na pitanje koje ovlasti odbor ima, Sanader kaže da mogu samo analizirati materijale, a ako se vidi da su „ok“, proslijeđuju ih na sjednicu Sabora.
U pravna tumačenja slučaja nije htio ulaziti jer kako kaže, on je inženjer elektrotehnike i ne želi se upuštati u pravne odgovore. Slaže se kako osobi s pravomoćnom presudom nije mjesto u DIP- u.
Mostov Nikola Grmoja smatra da čovjek koji je uzimao mito ne može biti član DIP- a.
-Čovjek koji se lažno predstavljao, za kojeg postoji sumnja da je uzimao mito, nikako ne može biti član DIP- a. O tome je govorio naš ministar unutarnjih poslova, ne samo za Josipa Vreska nego i za Davorina Mlakara kojeg su u prošlom sazivu SDP, HDZ i HNS zajedno izabrali u taj saziv. Mostovi zastupnici su bili protiv toga- rekao je Grmoja.