Hrvatska kandidatkinja za članicu Revizorskog suda EU-a Ivana Maletić uspješno je u ponedjeljak prošla saslušanje i dobila potporu Odbora za proračunski nadzor.
Pred Odborom za proračunski nadzor u ponedjeljak su saslušani kandidati Rumunjske i Hrvatske za Revizorski sud EU-a. Rumunjska vlada je nominirala svoga potpredsjednika Viorela Stefana, a Hrvatska zastupnicu u Europskom parlamentu Ivanu Maletić.
Rumunjski kandidat nije dobio potporu odbora za razliku od Ivane Malatić.
- Jako sam sretna i zadovoljna da su me kolege potvrdili i sada trebamo vidjeti glasovanje na plenarnoj sjednici. Ako prođe i to onda će ići na Vijeće. Ja sam u svojim odgovorima i pisanim i usmenim da bez potpore Parlamenta ne bih htjela nastaviti s postupkom i predložila bi vladi da predloži novog kandidata i zato mi je drago što ovo prošlo - izjavila je Maletić neposredno po glasovanju u Odboru.
O oboje kandidata izjasnit će se i svi zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici sljedeći tjedan u Strasbourgu.
Europski parlament daje mišljenje o kandidatima, a konačnu odluku donosi Vijeće koje nema obvezu slijediti mišljenje Europskog parlamenta, ali je u svakom slučaju dobro imati i njegovu potporu.
Revizorski sud je posebna kontrolna institucija Europske unije, koji djeluje kao vanjski revizor Europske unije otkad je počeo s radom u listopadu 1977. Sjedište mu je u Luxembourgu, a od 1993. stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta dobija status institucije EU-a. Svaka zemlja članica ima po jednog člana Revizorskog suda, a mandat im traje šest godina.
Tijekom polusatnog saslušanja Maletić se kratko predstavila Odboru zatim odgovarala na pitanja njegovih članova.
Osim pitanja vezanih uz samo djelovanje Revizorskog suda, zastupnici su postavljali pitanje o neovisnosti s obzirom da je do sada bila politički aktivna, zatim o slučaju Agrokora i Hypo-Alpe Adria banke. Bilo joj je postavljeno i pitanje zašto je bila protiv prihvaćanja Istanbulske konvencije u Hrvatskoj te kako bi se postavila ako bi u svom radu u Revizorskom naišla na nepravilnosti za koju je odgovorna hrvatska vlada.
Maletić je, što se pitanja o neovisnosti tiče, najavila da će odmah napustiti sve poliitčke funkacije, između ostalih i mjesto potpredsjednice HDZ-a.
Bilo kakve nepravilnosti, pa i one za koje je odgovorna hrvatska vlada prijavila bi OLAF-u, tijelu EU-a za borbu protiv prijevara. Što se tiče Istanbulske konvencije, istaknula je da se protivi svakom nasilju prema ženama, da se protiv toga treba boriti i zakonski i insticionalno.
- Ono što meni nije bilo prihvatljivo jest što je u Istanbulskoj konvenciji korištena definicija roda koja je različita od međunarodno prihvaćene definicije - rekla je.
Iako je mišljenje Europskog parlamenta neobvezujuće, Ivana Maletić se pred Odborom obvezala da će odustati od kandidature ako ne bi dobila potporu Europskog parlamenta.
Upravo s potporom Parlamenta imao je problema njezin hrvatski prethodnik Neven Mates.
Mates je na saslušanju 2013. obećao članovima Odbora za proračunski nadzor da će povući kandidaturu ako mu Parlament izglasa negativno mišljenje. Isto je učinio i u pisanom obliku nekoliko dana nakon saslušanja.
Nakon što je dobio negativno mišljenje on je odlučio i dalje ostati u postupku. Nakon toga je još jednom pred Odborom objasnio da je već bio napisao pismo o povlačenju, ali da je ostao u postupku na nagovor tadašnjeg premijera Zorana Milanovića.