Nakon što je premijer Andrej Plenković jučer najednom najavio kako će ići u izmjene Zakona o kaznenom postupku zbog curenja informacija u istragama, a poklopilo se baš nakon curenja SMS-ova njegovih suradnika o zapošljavanju, danas je pred medije stao i ministar pravosuđa Ivan Malenica kako bi potvrdio da će se u izmjene Zakona ići uporno ponavljajući da se o tome razgovara već duže, a ne sad nakon što je niz SMS-ova uvalio vladajuće u probleme iako je sam premijer jasno rekao da objava ovih poruka čini štetu njemu i njegovog stranci.
Malenica je djelovao kao da mu nikad nije bilo neugodnije nego danas kad je izašao predstaviti nešto bez ikakvog konkretnog plana pa samim time i konkretnih odgovora na pitanja novinara.
POGLEDAJTE VIDEO
- Mi smo već ranije krenuli s radom u okviru radne skupine u izmjene Zakona o kaznenom postupku. Cilj nam je učiniti kazneni postupak bržim, kvalitetnijim i učinkovitijim, a svakako je jedna od tema kojih smo se dotakli vezana je za kolokvijalno zvano curenje informacija, odnosno iznošenja sadržaja dokaznih radnji u javnosti. Mi smo i prošle godine održali sastanak s MUP-om, DORH-om, Uskokom na kojem smo raspravljali o toj temi i usuglasili se se da je potrebno revidirati zakonodavni okvir - kazao je na početku Malenica.
Naglasio je kako im nije cilj mijenjati Zakon o kaznenom postupku na način da istraga postaje tajnom te da izmjene ni neće ići u tom smjeru.
- U javnosti, prije svega oporba, se konstatira da se vraćamo u neka davna vremena, da se žele spriječiti novinari da objavljuju određene informacije, otklanjamo svaku tezu da će se novinari kroz propisivanje kaznenog djela procesuirati. Nitko od članova radne skupine ne smatra da bi to trebalo raditi, smatramo da mediji imaju pravo govoriti i objavljivati određene informacije o kaznenome postupku, prije svega o određenim činjenicama iz kaznenog postupka. Mi sada imamo izvide koji su tajni, istragu koja je nejavna, naravno da javnost treba imati informacije što se događa u postupku, ali smatramo da se objavljivanjem sadržaja dokaznih radnji narušava dobrobit probitaka kaznenog postupka - govorio je.
Pa je nabrajao kako otkrivanje dokaznih radnji kao kazneno djelo postoji i u drugim zakonodavstvima, primjerice Njemačke, Francuske, Italije, kao i da postoje države u kojima je i istraga proglašena tajnom pa ponovio da ova Vlada neće ići u tom smjeru.
- Razmotrit ćemo propisivanje posebnog kaznenog djela koji se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja dokazne radnje. Eto, to je nešto o čemu smo razgovarali i svakako ćemo raspraviti na radnoj skupini, a i raspravljali smo do sada, no sada ćemo konkretizirati - izvrtio je ministar konfuzno.
Na pitanje kada bi izmjene Zakona trebale stupiti na snagu Malenica nije znao reći. Komentirajući još malo oporbu koja upozorava da je ovo udar na demokraciju i jedna od najopasnijih izjava premijera, ministar je istaknuo kako oporba koristi svaku priliku, pa i ovu, da prikupi određene poene.
- Ja sam rekao i prije nekoliko tjedana, s jedne strane imamo pravo javnosti da ima informacije o određenim stvarima u postupku, činjenicama iz postupka, a s druge strane imamo i određen stav da treba zaštititi pravo na privatnost i presumpciju nevinosti samih osoba na koje se odnosi postupak - rekao je dodavši kako o rokovima ne bi jer će još kroz radnu skupinu raspraviti o tome.
Novinari su ga podsjetili kako su u opsežne izmjene Zakona o kaznenom postupku išli prošlog ljeta i upitali zašto onda nisu tada uključili i ovo oko curenja informacija nego tek sad te je li motiv curenje poruka upravo o Plenkoviću.
- Rekao sam da smo još prošle godine u studenom imali sastanak s predstavnicima DORH-a, Uskoka, MUP-a na ovu temu i tada smo se usuglasili svi da proglašenje istrage tajnom nije dobro već da idemo u smjeru propisivanja posebnog kaznenog djela pa bi policija i DORH mogli utvrditi od kuda dolazi do curenja informacija - kazao je.
Novinari su mu citirali izjavu premijera od 31. siječnja kada je rekao da se curenje informacija ne može kontrolirati jer živimo u demokraciji te ga upitali što se dogodilo u ovih 15 dana da više ne živimo u demokraciji, a Malenica je istaknuo da ne zna na što je premijer konkretno mislio. Upitan kako se može nazvati curenjem informacija nešto što mediji objave iz spisa koji nisu tajna, Malenica je opet počeo objašnjavati.
- Imamo sadržaj dokaznih radnji, koje je dio spisa, sam postupak...u ovoj sad situaciji kad je istraga nejavna ne predstavlja kazneno djelo - kazao je pa su ga novinari pitali u čemu je onda problem i zašto idu uopće u izmjene zakona.
- Zato što smatramo da objava informacija, dakle sam sadržaj dokaznih radnji u bitnom narušava pravo okrivljenika na obranu, branitelja i njihovo pravo na privatnost. Smatramo da se time narušava temeljno načelo kaznenog postupka - rekao je.
Kako se narušava istraga ako to što je izašlo u medije nije tajno i ako su uz to već podignute optužnice, pitali su ga novinari, a Malenica poručio da ne zna na što se misli pa su ga novinari uputili na slučaj Žalac i poruke koje su izašle u medijima, a koje su proizašle iz već dignute optužnice.
- Koliko ja imam informacije, ne znam da li je u tom predmetu optužnica potvrđena, to je i dalje faza koja je nejavna - kazao je, a novinari dodali da je podignuta.
Novinari su ga pitali i kako će se utvrditi tko je odao informaciju ukoliko je pravo novinara da ne otkrije izvor, Malenica je poručio kako bi tu trebalo utvrditi tko je bio u kontaktu, tj dodiru s informacijama koje su javno objavljene.
- Prije svega se ovdje referiramo na sudionike postupka, zna se tko su sudionici - od tužitelja, policije, stranaka, njihovih branitelja. Ovisno o tome kako se propiše kazneno djelo, policija i tužiteljstvo bi trebali utvrditi tko je mao doticaja s tim podacima koji su završili u javnosti - kazao je.
Na pitanje kakvu kaznu misle predložiti za curenje informacija, ostalo je nejasno. Istaknuo je da već u Zakonu sada postoji kazna za odavanje službene tajne i za odavanje podataka iz faze izvida.
- S novim propisivanjem kaznenog djela, vezali bi se na to. To je kazna zatvora do tri godine za odavanje službene tajne - rekao je. Pojasnio je i da bi se kazna za objavu informacija odnosila na nejavni dio postupka.
O slučaju Zambija
- Ministar vanjskih poslova pojasnio je određene informacije. Stavlja se na optužbu isto kazneno djelo, a imamo dodatno jednu osobu koja je optužena, službenicu imigracijskog ureda. Nemamo detaljne informacije. Čekamo da u narednom razdoblju, određenom diplomatskom aktivnošću dođemo do informacija o postupku. Imaju odvjetnika po službenoj dužnosti i odvjetnika kojeg su angažirali. Moja komunikacija s ministrom pravosuđa prestala je kad su se trebali vratiti i kad su ponovno uhićeni, pokušali smo uspostaviti komunikaciju, ali nemamo reakcije - rekao je dodavši kako im se stavlja isto kazneno djelo na teret.
- Nemamo nove informacije o dokazima koje bi tužiteljstvo predlagalo. Imamo dosta šture informacije o optužbama koje im se stavljaju na teret. Nemamo više informacija. Što se tiče djece, ministar Piletić i Grlić Radman su rekli da diplomatskim putem pokušavamo doći do informacija. Nalaze se u sirotištu, hrvatski su državljani i nastavljamo diplomatsku bitku za djecu i hrvatske državljane - rekao je.