Mađarska mora poduzeti reforme vladavine prava prije nego što može primiti ikakva sredstva Europske unije za oporavak, rekao je u intervjuu u utorak ministar za europska pitanja Češke, trenutne rotirajuće predsjedateljice EU-a.
Mađarska i Poljska nisu još dobile milijarde eura post-covid sredstava za oporavak iz EU-a jer njihove vlade nisu primijenile zahtjeve Bruxellesa po pitanju vladavine prava.
Mađarska je prošli tjedan rekla da će izmijeniti nekoliko zakona koje je kritizirala Europska komisija do kraja listopada ako dosegne sporazum o financijskoj pomoći. Komisija ima mjesec dana da analizira odgovor Budimpešte o ovom uvjetnom mehanizmu. Mađarska nije specificirala kad sporazum mora biti dogovoren.
Češki ministar europskih poslova Mikulaš Bek rekao je da jedva postoji ikakva volja u Komisiji ili među zemljama članicama da prihvate mađarska obećanja prije nego što vide djelovanje.
"Nisam siguran da dijalog može olakšati išta po ovom pitanju više", rekao je, dodavši da bi financijski interesi mogli potaknuti Mađarsku da napravi željene promjene.
U Poljskoj, sredstva su na čekanju zbog prijepora po pitanju poljskih pravosudnih reformi, za koje je vlast EU-a rekla da podrivaju demokratske standarde.
Bek je rekao Reutersu da dok je Poljska počela raditi prema rješenju, kredibilitet Mađarske je narušen zbog manjka solidarnosti glede određenih EU pitanja, primjerice zahtjeva da se Kiril, patrijarh Ruske pravoslavne crkve uklone s popisa antiruskih sankcija.
Varšava je signalizirala da bi mogla uzvratiti tako što će staviti veto na planove EU politike koji zahtijevaju jednoglasnost ako ne dobije svoj dio sredstava za oporavak od pandemije.
Bek je upozorio bi zemlje članice trebale pažljivo razmisliti o prijetnji EU vetom, posebice u vrijeme kad se unija suočava s dosad neviđenom krizom.
U svojoj predsjedničkoj ulozi, Češka ima moćniji glas u dugotrajnim razmiricama koje EU ima sa srednjoeuropskim članicama Mađarskom i Poljskom.
No takozvano Višegradsko partnerstvo između srednjoeuropskih susjeda Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke postalo je napeto zbog razilaženja po pitanju rata u Ukrajini, s Budimpeštom koja je zauzela oprezniji stav od svojih susjeda, kao i po pitanju razmirica koje se tiču demokratskih standarda.