Francuska je na putu da iduće godine prekorači proračunska ograničenja Europske unije nakon što je predsjednik Emmanuel Macron najavio ustupke zbog žestokih uličnih prosvjeda.
Macron je u ponedjeljak najavio povećanje plaća za najsiromašnije radnike i porezne rezove za umirovljenike kako bi se borio protiv nezadovoljstva, no njegova vlada će zbog toga morati smisliti nove prihode ili riskirati prekoračenje pravila EU-a o proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a.
Njegovi ustupci prosvjednicima stvorili su pritisak na francuske državne obveznice, pa je razlika u njihovom prinosu u odnosu na njemačke porasla na najviše razine od svibnja 2017.
Premijer Edouard Philippe u utorak bi se trebao obratiti parlamentu s detaljima o financiranju najavljenih mjera u rebalansu proračuna, nekoliko tjedana prije no što on stupa na snagu.
"Prema svim izgledima, deficit proračuna za 2019. će biti veći od granice od 3 posto", napisao je ekonomist banke Societe Generale Michel Martinez.
No deficit neće dosegnuti 3,5 posto, kao što pišu neki francuski mediji, jer će vlada pokušati preraspodijeliti sredstva iz drugih stavki proračuna, smatra Martinez.
Mjere koje je u ponedjeljak najavio Macron stvorit će rupu od između 8 i 10 milijarda eura u proračunu, otkrili su ministri. Tomu se mora pridodati i 4 milijarde eura koji nedostaju nakon što je Macron prošli tjedan odustao od poreza na fosilno gorivo koji je prvotno pokrenuo val prosvjeda "žutih prsluka".
"Napravit ćemo uštede, kao što smo rekli da budemo, počevši u vladi, a na nama je da to uspije", poručio je glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux.
U svom originalnom proračunu za 2019. vlada je ciljala na deficit od 2,8 posto BDP-a. To je temeljeno na prognozi rasta od 1,7 posto, no to se danas čini optimističnim predviđanjem jer gospodarstvo slabi.
No deficit u 2019. bio bi na samo 1,9 posto bez dugo planiranih poreznih olakšica koje će stajati 20 milijardi eura. Jedan dužnosnik Elizejske palače u ponedjeljak je otkrio da Francuska ima manevarskog prostora ako se porezne olakšice ne uzmu u obzir.
Francusku u svakom slučaju očekuje stroga kontrola Europske komisije koja će najvjerojatnije u zamjenu za rast deficita tražiti predanost reformama.
Bilo kakav znak popustljivosti može komplicirati napete razgovore koje Komisija već vodi s Rimom oko ograničavanja proračunskog deficita.
Bruxelles će "pozorno" pratiti utjecaj Macronovih mjera na francuski proračun
Europska komisija će "pozorno pratiti utjecaj mjera koje je najavio predsjednik" Emmanuel Macron na francuski proračun i način njihova financiranja, rekao je u utorak za agenciju France Presse europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici.
"U neprestanom smo kontaktu s francuskim vlastima", dodao je Moscovici, pošto je francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak najavio mjere kako bi odgovorio na krizu "žutih prsluka".
Macron je najavio povećanje plaća za najsiromašnije radnike i porezne rezove za umirovljenike kako bi se borio protiv nezadovoljstva, no njegova vlada će zbog toga morati smisliti nove prihode ili riskirati prekoračenje pravila EU-a o proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a.
Bivši francuski ministar financija koji je odgovarao na pitanja novinske agencije u hodniku europskog parlamenta u Strasbourgu, nije htio otkriti pojedinosti.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u ponedjeljak najavio niz mjera pod pritiskom općeg nezadovoljstva u društvu koje se kanaliziralo u pokretu "žutih prsluka".
Sve će stajati "od 8 do 10 milijarda", rekao je u utorak glasnogovornik vlade Benjamin Griveaux.
Dakle, postavlja se pitanje može li Francuska poštovati europsko pravilo o javnom deficitu do 3 posto BDP-a.
U prvom prijedlogu francuskog proračuna koji se treba prihvatiti do kraja godine, vlada je planirala javni deficit od 2,8 posto bruto domaćeg proizvoda, što je nešto više u odnosu na 2018. za koju se očekuje 2,6 posto.