Gradnja zida tj. 175 kilometara duge ograde kojom Mađarska želi spriječiti dolazak izbjeglica u svoju zemlju izazvala je velike kontroverze. Samo četvrt stoljeća nakon što su u Europi pali zidovi koji su razdvajali istok i zapad Mađari, koji su i sami bili "iza zida" i to s one lošije strane, novom su barijerom vratili gorak okus nekih prošlih vremena. 

I dok se Mađari, očito zadovoljni efektima ograde na granici sa Srbijom, "žele zazidati" s još pokoje strane, nije zgorega spomenuti da susjedna Mađarska nije jedina država koja svoje granice štiti zidom. 

Pogledajmo koje sve države u Europi i svijetu granice štite na ovaj "nepopularan način".

Grčka

Prije tri godine zid su izgradili na kratkom dijelu kopnene granice s Turskom kako bi spriječili dolazak izbjeglica. Pojačali su i nadzor na rijeci Evros koja dijeli dvije države. Na taj način su izbjeglice usmjerili prema Bugarskoj, ali i prema vlastitim otocima u Egejskom moru gdje izbjeglice stižu brodovima iz Turske.

Bugarska

Prošle je godine Bugarska podignula ogradu na svojoj granici s Turskom. Ograda i strože kontrole smanjile su priljev izbjeglica za gotovo 50 posto. Većina njih zbog toga je prisiljena dolaziti pomorskim putem.

Izvan Europe zidovi na granicama puno su češća pojava:

SAD

Na granici s Meksikom gradi se zid dug 3360 kilometara. Namjera mu je spriječiti imigracije i krijumčarenje droge.

Južnoafrička republika

Zid dug čak 2900 kilometara izgrađen je prije nekoliko godine na granici sa Zimbabveom. Njime se želi zaustaviti šverc droge, oružja i dolazak izbjeglica.

Izrael

Na granici s Egiptom u tijeku je izgradnja ograde s ciljem sprečavanja imigracija iz Afrike.

Indija

Na granici s Bangladešom gradi se zid s ciljem sprečavanja ilegalnog useljavanja. Dug je gotovo 3300 kilometara. Indija gradi zid i na granici s Burmom. Protezat će se u dužini od 1624, a trebao bi spriječiti terorističke akcije. Na granici s Pakistanom niče zid od 700 kilometara koji bi trebao spriječiti šverc droge, a na granici s Kašmirom zid od 550 kilometara služi zaustavljanju terorista. 

Turkmenistan

Zidom su se od Uzbekistana odijelili 2001. godine i to u dužini od 1700 kilometara. Svrha zida također je sprečavanje priljeva izbjeglica.

Saudijska Arabija

Kako bi spriječili useljavanja iz Iraka i odvojili se od nestabilnog područja zid su podigli 2006. Dug je 900 kilometara. Zidom su se 2004. ogradili od Jemena. Njegovih 75 kilometara ima za cilj spriječiti terorističke napade. 

Ukrajina

Na granici s Rusijom planira se gradnja zida dugog 2000 kilometara kako bi se zaustavio priljev oružja i ljudstva iz Rusije.

Kina

Na granici sa Sjevernom Korejom gradi se zid dug 1416 kilometara, a cilj mu je spriječiti ilegalna useljavanja iz Sjeverne Koreje u Kinu. Na granici s Hong Kongom još je 1960-ih podignut zid od 32 kilometra koji ima ulogu sprečavanja imigracija. 

Malezija

Vlasti u Kuala Lumpuru razmišljaju o gradnji 650 kilometara dugog zida na granici s Tajlandom koji bi trebao spriječiti terorizam.

Sjeverna i Južna Koreja

Dvije su se države zidom dugim 248 kilometar ogradile nakon završetka ratnih sukoba 1953. godine. 

Kuvajt

Zbog ratnih sukoba Kuvajt i Irak ogradili su se 1991. godine. Zid je dug 193 kilometra. 

Pakistan

Planira se gradnja zida dugog čak 2400 kilometara u svrhu sprečavanja terorističkih akcija.