Čula sam o nedavno proglašenoj ništetnosti valutne klauzule kod kredita u švicarskim francima. Hoće li mi nova odluka suda pomoći, ne znam. Ne da mi se više time baviti i proživljavati svu tu agoniju nanovo.
Priča nam to Fatima Devčić (55) iz Kraljevice komentirajući nedavnu presudu Visokog trgovačkog suda, koji je presudio u korist dužnika i valutne klauzule u slučaju švicarskog franka proglasio ništavnima. Tako sad svi korisnici kredita privatnim tužbama od banaka mogu tražiti kompletnu ništetnost ugovora o kreditima u francima.
Fatima je s pokojnim suprugom 2014. digla kredit u švicarskim francima. I dan danas se bori s vraćanjem rata.
- Umorna sam od cijele priče. Ne znam odnosi li se presuda na mene budući da sam 2016. bila primorana prijeći u konverziju. No ni to mi nije bilo od neke pomoći kod anuiteta, za koji sam se nadala da će doći na iznos koji sam originalno podigla. Umjesto toga, rata kredita čak se povećala za tisuću kuna. Sad iznosi 517 eura mjesečno, a invalidska penzija mi je 3000 kuna. Trebala bih se posavjetovati s nekim odvjetnikom, ali odakle mi novac za to - priča Fatima.
Nakon nove presude, kaže, laknulo joj je jer više ne mora strepiti i pratiti rast švicarskog franka. Ističe kako su od cijele situacije i ona i muž oboljeli.
- Suprug, koji nikad nije bio bolestan, od stresa je u devet mjeseci obolio od karcinoma i preminuo. Cijeli život mi se odjednom okrenuo naopačke - napominje.
Zbog financijskih problema Fatimina kći Morena morala je neko vrijeme prekinuti studij kako bi se zaposlila. Sin Mario otišao je raditi u Njemačku da bi pomogao majci vratiti kredit od tadašnjih 102.000 franaka dignut 2004. na rok otplate 21 godinu.
- Razočarana sam i nemoćna. Nemam više utjehe ni nade u nikakve sudove ni obećanja. Kad smo digli kredit, suprug i ja smo radili i lijepo živjeli. Moja plaća bila je dostatna za režije i mjesečne namirnice, a njegova za vraćanje kredita. Onda nam je taj franak pojeo život i zdravlje i sad mi sin, koji inače nikad ne bi naputio Hrvatsku, radi u inozemstvu kako bi mi financijski pomogao - navodi očajna Fatima. Dodaje da se osjeća izigrano, kao i mnogi drugi u toj situaciji.
- Toliko nas je puno da je praktički nemoguće da smo svi ušli u ovu priču jer smo glupi. Prevarili su nas i to je kraj priče - ogorčena je nekadašnja babica KBC-a Rijeka, koja je zbog bolesti bila primorana prestati raditi. Ističe kako nema vjere u novu odluku suda jer se sve što je, kaže, dosad pokušala, na kraju pokazalo neuspješnim.
Do potpune isplate kredita ostalo joj je još sedam godina. Ipak, Fatima se boji da to neće uspjeti doživjeti jer je zbog svega već sad na izmaku snaga.
'Nema šanse da se nagodim s tim lihvarima. Krvi ću im se napiti na slamku'
S otplatom kredita u švicarskim francima zadnjih se godina bori i Gordana Meze. Visoke rate za stambeni kredit doslovno su joj uništile život. Nakon što je vidjela da je Visoki trgovački sud potvrdio ništetnost valutne klauzule, priznaje kako je pomislila da će je od uzbuđenja izdati srce.
- Ovu presudu čekala sam cijelo ovo vrijeme u niskom startu. Kod mene nema dileme hoću li tužiti banku. Nema šanse da se nagodim s tim lihvarima. Krvi ću im se napiti na slamku. Tužit ću ih za sve što budem mogla, pa ako treba i za uništen život te duševne boli. Zbog svega mi je otišlo zdravlje. Stradala mi je štitnjača i dobila sam aritmiju srca - u dahu izgovara uzbuđena Meze.
Odmah nakon objave presude nazvala je odvjetnicu koja za nju radi pro bono te dogovorila daljnje korake.
Agonija ove samohrane majke počinje u trenutku u kojem je nakon suprugove smrti odlučila prodati stan u Velikoj Gorici od 60 četvornih metara i kupiti manji od 42 kvadrata u zagrebačkim Dugavama. S obzirom na to da joj je u to vrijeme sin pohađao gimnaziju u Zagrebu, a život u tadašnjem stanu postao preskup, odlučila je prodati stan i preseliti se.
Pod teretom kredita u švicarcima našla se jer je vlasnik odabranog stana nekretninu kupio na kredit 2006. godine u navedenoj valuti. Radilo se o 700.000 kuna kredita. Bivšem vlasniku isplatila je razliku u cijeni.
Ugovorom se obvezala plaćati preostale rate kredita. Dio novca ostavila je sa strane sa željom da otvori obrt. Budući da je odgojiteljica, planirala je otvoriti privatni dječji vrtić.
- Stan sam kupila u kolovozu 2010. Rata koju sam tad plaćala iznosila je 4000 kuna. No u listopadu počinje divljati švicarac. Sve većim izdvajanjima za ratu kredita, koja je kasnije dosegnula čak 7500 kuna, počeo se topiti novac kojim sam sebi i sinu, kroz posao, željela osigurati bolju budućnost - priča nam Meze.
Pokušavala je, kaže, više puta riješiti problem s bankom, ali sluha nije bilo. Njezin dug 2015. zbog podivljalog tečaja švicarca iznosio je 1,5 milijuna kuna.
- Krpom i metlom 24 sata radila sam k’o stoka za lihvare i lopove. Nisam više mogla ništa plaćati, ni kredit ni račune. Upala sam u blokade i urušio mi se život - prisjeća se ova odgojiteljica. Rate kredita je, zbog nedostatka novca, prestala plaćati. Kredit je otkazan, a banka joj je prije nekoliko mjeseci poslala ovršnu tužbu na 700.000 kuna. Ova samohrana majka živi od 2000 kuna, koliko dobiva na ime suprugove mirovine.
- Jedino što želim je pravda i da mi vrate ono što su ukrali. Ne želim kruha preko pogače. Borila sam se da sin i ja sve ovo vrijeme preživimo. Da država nije korumpirana, mogao se i trebao ovaj problem odmah riješiti, kao što je to bio slučaj s Agrokorom te spriječiti brojne tragične ljudske sudbine. Sad samo radim na tome da mi dijete što prije ode u Irsku - kazala je Meze. Pitali smo je i koliko očekuje da bi privatnom tužbom protiv banke mogla biti obeštećena: - Iskreno ne znam, jer sve sam prepustila odvjetnici. Ne mogu više o tome razmišljati. Potrošena sam od borbe koju sam vodila. Želim samo zatvoriti dugove, a ako nešto ostane, spremna sam taj novac dati bolesnoj djeci, samo da ne ostane bankama - zaključuje.
‘Zbog ove presude BDP bi mogao rasti’
Pravomoćna presuda u slučaju Franak najveći je i najpozitivniji događaj za hrvatsko društvo u suvremenoj neovisnoj Hrvatskoj, smatra Goran Aleksić iz Udruge Franak. Očekuje da udruga pripremi teren za tužbe i dogovori suradnju s odvjetnicima. Potom slijedi, kaže Aleksić, sudski tsunami prema bankama.