Na nedjeljnom referendumu u Bjelorusiji odobren je novi ustav kojim zemlja odustaje od svog nenuklearnog statusa, u vrijeme kada je ta bivša sovjetska republika postala polazna točka za ruske trupe koje napadaju Ukrajinu, objavile su ruske novinske agencije. Agencije su citirale bjelorusko središnje izborno povjerenstvo koje je objavilo da je 65,2 posto onih koji su sudjelovali glasalo za taj prijedlog. Takav se rezultat i očekivao obzirom na strogo kontroliranu vladavinu predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Novi ustav omogućuje nuklearno oružje na bjeloruskom tlu po prvi put otkako ga se zemlja odrekla nakon raspada Sovjetskog Saveza. Zapad je već ranije objavio da neće priznati rezultate referenduma, koji se održava uslijed sveopćeg obračuna s bjeloruskom oporbom i protivnicima Lukašenkova režima. Prema riječima aktivista za ljudska prava, trenutno je u Bjelorusiji više od tisuću političkih zatvorenika.
Referendum je potaknuo antiratne prosvjede u nekoliko gradova. Najmanje 290 osoba je privedeno, rekli su aktivisti za ljudska prava. Masovni prosvjedi izbili su 2020. nakon spornih izbora za koje oporba tvrdi da su bili namješteni. Nakon što je Lukašenko pokrenuo nasilnu akciju protiv prosvjednika, demonstracije su uglavnom utihnule.
U nedjelju je, govoreći na biračkom mjestu, Lukašenko rekao da bi mogao tražiti od Rusije da vrati nuklearno oružje Bjelorusiji.
Njegova suparnica na izborima 2020., izbjegla oporbena čelnica Sviatlana Tihanovska, pozvala je Bjeloruse da iskoriste glasovanje za prosvjed protiv ruske invazije susjedne Ukrajine. Na snimkama i fotografijama objavljenim na društvenim mrežama, ljudi su se okupili na biračkim mjestima u Minsku i drugim gradovima kako bi prosvjedovali.
Novi ustav daje sve ovlasti Svebjeloruskoj narodnoj skupštini koju čine Lukašenkovi partijski lojalisti, lokalni vijećnici, dužnosnici i pripadnici provladinih aktivističkih organizacija. Ustav također osigurava predsjedniku doživotni imunitet od kaznenog progona.
POGLEDAJTE VIDEO: UŽIVO O RATU UKRAJINA RUSIJA