U prvoj godini nakon pojave na tržištu, “Sumrak saga”, priposvijest o vampirima nove generacije, prodana je u zavidnih 29 milijuna knjiga. Ukupna prodaja romana Stephenie Myers prevedenih na procjenjuje se na sedamdesetak milijuna. Prevededni su na četrdesetak jezika. Od prvih romana B. Stockera do danas, potreba za literaturom o “krvopijama“ ne jenjava. Što je objašnjenje tog fenomena?
Pisac Boris Perić, autor brojnih tekstova o vampirima, kaže da “fantastična bića, posebice ona krvoločne naravi, najvišu konjunkturu bilježe u nesigurna vremena... To je priča stara koliko i strah, korišten u umjetničkom izričaju kao sredstvo protiv posvemašnje nelagode...”
Bijeg od stvarnosti?
Eskapizam, bijeg od stvarnosti? Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže da bi to mogao biti razlog, kao i neki vječni arhetipi, poput ljubavi siromašne žene i bogatog muškarca. U “Mjesecu boje krvi”, knjizi koja čitatelje vodi iz vrha hrvatskog društva u tajanstvene labirinte podzemnih tunela Zagreba, uskačete u tobogan koji vas vodi kroz misteriozni svijet što se proteže od zaključanih tunela ispod Tkalčićeve ulice, preko podzemlja vile Rebar, do stoljetnih rezidencija zagrebačke elite na Tuškancu. Inteligentna, samosvjesna srednjoškolka Tina, koju su majka i očuh nakon teške bolesti upisali u elitnu zagrebačku školu, polako postaje svjesna da novo društvo u koje je ušla vrvi tajnama. Paralelno s tim u glavi počinje čuti glasove nove prijatejice, na ulici nalazi tijela mrtvih ptičica, vrabaca, a u san joj dolazi pokojna baka. Prosjak koji ju na ulici zatraži milostinju, uskoro biva nađen mrtav. Njen prijatelj Maks, momak grube fizionomije, otkriva da je jedna djevojka iz njene škole nedavno već završila na psihijatriji, s vrlo čudnim simptomima. Tina počinje tragati za istinom. Istodobno, oko njene obitelji steže se obruč bankovnih kredita i prijetnja totalne propasti... Jesu li oko nje, na strateškim pozicijama društvene elite, vampiri? Kako se izvući, gdje je sloboda? Postoji li mogućnost izbora? To je okosnica romana koji se upravo pojavio na hrvatskim kioscima, priče koja pokazuje da je svijet bića koja sišu krv možda ipak stvarniji no što mislimo.
Naše legende o vampirima
Priče o vampirima su, naime, višeslojne i već stoljećima uzbuđuju čovječanstvo. To mogu i zato što uvijek nude nova objašnjenja... Nekoć su vampiri bili krvopije iza kojih se naslućivala zabranjena erotika. Iako nam se vampiri danas čine kao vlasnici rumunjske ili engleske putovnice (zbog grofa Tepeša i pisca Stockera), prvi europski vampir bio je naše gore list.
Istranin Jure Grando, iz sela Kringa, fascinirao je putopisca Valvasora koji je o njemu izvijestio cijeli tadašnji stari kontinent. Grando je punih 16 godina nakon svoje smrti terorizirao selo. Noću je ustajao iz groba, lutao mjestom, lupao po vratima kuća u kojima bi uskoro netko umro. Devetero je egzekutora nakon desetljeća i pol terora otkopalo njegov grob zatekavši očuvano tijelo rumenih obraza. Nakon probadanja glogovim kolcem, Jure Grando više nikad nije uznemiravao mještane Kringe. Pošast vampira nakon toga proširila se Srbijom, pa Rumunjskom (Transilvanija) da bi odmah ušla u europsku književnost, i to, među najveće: samo u Goetheovim spisima vampiri se spominju 22 puta. Američka “Sumrak saga” već dugo je planetarni književni hit.
Kapitalisti su bili vampiri za Marxa
Socijalistički teoretičar Karl Marx pak, pojam vampira koristi kao sinonim za kapitalista koji, zbog moći koju mu daje mrtvo bogatstvo, isisava živu krv - rad, vrijednost, novac, život - iz svih, uključujući i djecu. Noć je tu samo drugo ime za mrak koji skriva istinu tih odnosa, a to je eksploatacija.
Što god bio, sredstvo za dizanje adrenalina, prostor bijega ili sublimirani izraz bunta, svijet vampira katkad je življi od stvarnosti i najveći trik vampira leži u tome da su nas uvjerili kako je sve to samo jedan književni žanr.