"Nastavnici prepoznaju pojam STEM edukacije, ali suočavaju se s ključnim izazovima uvođenja STEM tehnologija. Nedostatak vremena, opreme i obuke zahtijeva hitna rješenja kako bi se potaknuo puni potencijali STEM obrazovanja."
Ovo je obrazloženje opsežnog istraživanja u STEM-u koje je provedeno na 549 ispitanika u siječnju. Uključivalo je online ankete na tri skupine korisnika, učenika, profesora i programera, te je cilj bio istražiti njihove stavove o STEM-u. No sve to nije odradio tim znanstvenika s neke od naših institucija, već djevojčica koja još nije sigurna ni u koju će srednju školu.
Ona živi u zagrebačkom kvartu Stenjevec, ide u sedmi razred tamošnje škole, voli programiranje, glumu i novinarstvo i skromno pita: "Što još da kažem?". No Lucija Blažek (14) je mnogo više od toga.
- Preko informatičke grupe sam prvi put uopće čula za pojam STEM. Uskoro sam saznala i za tvrtku STEMI i njihov projekt Škola budućnosti. Sve me to jako zainteresiralo. Upoznali smo se, a kako je meni programiranje strašno privlačno, pozvali su me da volontiram kod njih i učim. No kad sam među svojim prijateljima pitala znaju li što je STEM, jako ih je malo bilo upoznato s tim pojmom. Tako sam došla na ideju o istraživanju - govori nam Lucija.
No u istraživanje je, kaže, ušla - novinarski. Rad je i prijavila za novinarsku sekciju na nedavno završenom Lidranu. Prošla je na državno natjecanje, a osim pisanja voli raditi i emisije te podcaste za školsku web-stranicu.
- Jedna moja velika ljubav je novinarstvo, pisanje priča, sastavaka, članaka, to me baš ispunjuje i uživam u tome. U novinarskoj grupi sam već tri godine, idem i u geografsku grupu, na prvu pomoć sam krenula ove godine. Nije mi dosadno, imam aktivnosti bezbroj, idem i na suvremeni ples, programiranje mi je strast - smije se pametna djevojčica.
Stigne li sve to, pitamo je s obzirom na to da završava zahtjevan sedmi razred.
- Stignem, teško je, puno je ispitivanja i testova, ali dobro se znam organizirati i uvijek nađem vremena za sve. A brige oko srednje škole sam ostavila za osmi razred, imam dovoljno dobre ocjene da upišem što god želim - dodaje.
I sasvim smo sigurni da će tako i biti. Za rezultate istraživanja kaže nam kako se pokazalo da dosta nastavnika koristi STEM način rada - timski rad, puno projekata, eksperimenata, više mentorskog rada a ne ex-cathedra predavanja. No mnogi imaju problema s manjkom edukacija i materijala o tome.
- STEM mi je dao priliku da učim na drugačiji način, s puno raznih materijala i načina da to naučim. Počela sam si bolje raspoređivati vrijeme, da neću sjesti i bubati, već na drugačiji način razumjeti gradivo. Jako mi je pomoglo u učenju - ističe.
Savjeti mame i mentorice
Lucija je svoje istraživanje sastavila uglavnom sama, uz pokoji savjet mame, ekipe iz STEMI-ja i mentorice u školi, profesorice hrvatskog jezika Ide Petran. Ona je je posebno pomogla oko radijske emisije za školski web. Za istraživanje joj je trebalo dva do tri mjeseca, a samo prikupljanje odgovora trajalo je tri tjedna.
- Ovo mi je bio prvi ovako veliki projekt pa sam bila malo naivna. Mislila sam da ću preko noći dobiti 1000 odgovora. Kad sam vidjela da to i nije tako, angažirala sam se i počela slati pitanja, anketirati učenike po škole. Uključila sam nastavnike i učenike i srednjih i osnovnih škola, da budu raznolikiji odgovori - s lakoćom nam objašnjava ova sedmašica.
Pitamo je je li njezina generacija previše pred ekranima i snalaze li se u moru informacija i dezinformacija.
- Previše smo pred ekranima. Evo u razred gledam, nema života izvan Playstationa. Priznajem i ja gledam dosta filmove, serije, ali imam neku granicu, to je moja, a ne mamina granica, do nje još ne moram doći. U školi učimo o tome kako prepoznati lažne medije i informacije, no to nitko ne shvaća ozbiljno. Mislim da se jako puno dezinformacija širi oko nas, ne možeš pobjeći od laži i obmana na internetu. Djeca bi trebala više paziti u što točno vjeruju i to istražiti prije nego što im se dogodi neka glupost - zaključuje Lucija od koje ćemo sigurno svi još mnogo naučiti.
ŠTO JE LUCIJA ISTRAŽIVALA?
Kako navodi u obrazloženju istraživanja koje je slala na natjecanje za novinarsku sekciju na Lidranu, Lucija je svoje ispitanike anketirala o tome koliko su upoznati s pojmom STEM, koriste li ga u svakodnevnom životu i radu, kako im to pomaže i zašto je STEM važan u obrazovanju.
"Nastavnici prepoznaju pojam STEM edukacije, ali suočavaju se s ključnim izazovima uvođenja STEM tehnologija. Nedostatak vremena, opreme i obuke zahtijeva hitna rješenja kako bi se potaknuo puni potencijali STEM obrazovanja. 30% ih navodi da bi željeli više resursa za obuku nastavnika. 52.8% bi željelo povećanje dostupnosti STEM materijala.
Posebno je zanimljivo da je čak 42,9 % nastavnika primijetilo povećanu angažiranost učenika za gradivo prilikom korištenja STEM tehnologije."
"Učenici prepoznaju širu važnost STEM edukacije u svom budućem obrazovanju. Unatoč tome, suočavaju se s preprekama poput nedostatka vremena, opreme i obuke nastavnika, naglašavajući potrebu za poboljšanjem situacije u školama, što se podudara s rezultatima koje su dali I profesori.
Čak 62% ispitanih učenika izjavilo je da je upoznato s pojmom STEM edukacije, dok ih je polovica imalo prilike koristiti STEM tehnologiju u svom učenju.
Interesi učenika variraju, ali postoji opći interes za područja poput robotike 30,9%, programiranja 33,1% i također je vrlo impresivan interes za znanosti o okolišu za koje je zainteresirana četvrtina učenika."
"Programeri smatraju da su programerske vještine ključne unutar šireg konteksta STEM edukacije, preferirajući STEM pristup u usporedbi s klasičnim obrazovanjem.
Čak 75% ispitanika smatra da STEM edukacija doprinosi razvoju rješavanja problema I logičkog razmišljanja."