Stipan Prčić (65) iz sela Švajcarnica uz pomoć sina Davora (37) svoju slamu od soje vrijedno je sakupljao, balirao i skladištio u veliki hangar u dvorištu i čekao zimu. Sada se grije na ugodnih 23 stupnja Celzijeva i danju i noću. Za samo 500 kuna mjesečno.

Otac i sin sami su osmislili i konstruirali peć i tako napokon realizirali davnu Stipanovu želju o energetski učinkovitom i ekološkom grijanju. Postali su jedini u Baranji, a vjerojatno i jedini u Hrvatskoj, koji se trenutno griju na ovaj prirodni i najjeftiniji energent. 

Već mi sad mnogi Baranjci dolaze po savjete kako izraditi takvu peć; ljudi ne vjeruju da je to zaista tako jeftino

- Peći za grijanje na slamu već postoje, no one su male i nisu predviđene za grijanje cijelog sistema u kući. Prije 20-ak godina sam u inozemstvu čuo za ideju centralnog grijanja na slamu i godinama sam o tome razmišljao. U kući već godinama imamo centralno grijanje i prvo smo se grijali na plin, a onda na drva - kaže nam Stipan. 

No to im je bilo skupo jer ih je grijanje koštalo i do 2000 kuna mjesečno. Stipan je varilac po struci, a sin električar pa su odlučili sve sami napraviti.

- Od dvije cisterne od plina, koje sam imao, odlučio sam napraviti jednu veliku. Peć smo izolirali da ne gubi toplinu, navarili dimnjak te provukli cijevi ispod zemlje do podruma kuće gdje se nalazi glavni vod. U peći u kojoj ložimo slamu nalazi se 3200 litara vode koja se grije. Izvlače je pumpe i šalju u cijevi i radijatore po kući - objašnjava Stipan, koji loži dva puta dnevno. Ujutro ubaci tri i navečer još tri bale slame.

Potrebno je imati hangar u kojem će se skladištiti slama da ne pokisne; Prčići imaju svoju slamu jer proizvode soju

- Tijekom zime potrošimo oko 1000 bala - kaže ‘izumitelj’ velike peći za loženje slame te dodaje da je to grijanje isplativo onima koji imaju svoju slamu. 

- Imamo svoju slamu jer proizvodimo soju, a ona je najkaloričnija i dulje gori - ističe Stipan, koji je i sam bio iznenađen odličnim rezultatom svoje super ideje.

Grijanje na biomasu, a to su slama, kukuruzovina, stabljike suncokreta, piljevina, sve se više prakticira u nekim zemljama Europe, primjerice Italiji i Sloveniji. Slama je stoga sve traženija roba u zemljama Europske unije. Baranjski seljaci zarade 100 eura za hektar slame. Kupuju je Mađari, koji je čak dođu u Baranju sami balirati. To je postao unosan posao jer su donedavno baranjski seljaci slamu spaljivali, a sada će je možda početi koristiti za ekološko grijanje.