Nema nikakve velike mudrosti u toj Vujčićevoj izjavi o tome da će rate kredita u eurima vjerojatno rasti, on ustvari šalje vatrogasno upozorenje. Pa svakome je jasno da ako je kamatna stopa ugovorena varijabilno, a sada se nalazi na najnižoj razini, da će u narednom razdoblju značajnije ili vrlo značajno narasti, sada kada su kamatne stope na povijesno najnižim razinama, rekao je Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i pravni savjetnik udruge Franak.
Naglasio je i kako mu nije jasno kome je uopće na pamet pala ideja da "kao referentne kamatne stope uzima Euribor i Libor" te je dodao kako je "HNB kao ključna institucija trebao izgraditi jednu takvu temeljnu kamatnu stopu" za Hrvatsku.
- Ono što guverner ne govori, to je zašto je zajedno s Rohatinskim dopustio, kao vrhovna monetarna vlast, ugovaranje kunskih kredita sa švicarcima i eurima. Hrvatska narodna banka morala je već davno ocijeniti rizičnost takvih kredita, ljudi se zadužuju, a imaju primanja u domaćoj valuti, nemaju mogućnost da se zaštite od valutnoga rizika - kaže Lovrinović.
- Dvije stvari su važne kod kredita, jedna je valutni rizik, a druga je kamatni rizik. Mogućnost nastupa rizika promjene deviznog tečaja prema franku i euru te promjena kamatne stope. Vidite, i to je nedopustivo, banka je dva instrumenta plasirala koji su praktično izloženi riziku, a inače se praktično u kamatnu stopu treba ugraditi sve što se smatra rizikom. Ona mora odražavati i sadržavati sve rizike kojima je banka izložena. Prema tome, valutni rizik ne bi se trebao posebno iskazivati. Pošto je HNB mirno gledao kako se ugovaraju takvi krediti, koji su od tihog ubojice postali vidljivi ubojice pojedinaca i obitelji, to je postao jedan težak problem - kaže Lovrinović i dodaje da sve to upućuje da je "hrvatski monetarni sustav duboko deformiran i kao takav ne može funkcionirati, a HNB se ne može smatrati središnjom bankom u pravom smislu riječi".
- Svi prethodni guverneri imali su jedinstveni plan - što bržu euroizaciju hrvatskog monetarnog sustava, no kriza u eurozoni i našoj državi dovodi do propasti strategije koju ja zovem Rohatinski-Vujčić. Posljedica je valutarni rizik koji bi se mogao odraziti na sve građane i firme, na cjelokupno državno gospodarstvo. Budući da nam je gospodarstvo u depresiji, BDP neprestano pada, aktivirao se i valutarni rizik koju prijeti i da se pretvori u kreditni rizik jer sve veći broj građana ne može vraćati svoje kredite. Najveći problem je što niti Vlada niti HNB nisu spriječili odobravanje takvih kredita, nego je guverner to samo tako izrekao. Dužnike na taj način škropi svetom vodicom i njegov postupak je pomalo ciničan. Oni i institucija koju predstavlja su ti kako bi spriječili loše bankarske proizvode na našem tržištu - to nisu učinili, smatra ekonomski analitičar Ivan Lovrinović.
- Kamatna stopa sigurno će rasti jer je sada na najmanjim razinama, ali ona će neznatno rasti. Ali ako dođe do aktiviranja valutnog rizika, što ne treba odbacivati, to će biti eksplozija. Ako se ovako nastavi pitanje je hoće li se odnos tečaja i kune moći obraniti. Ono što se sada dužnicima poručuje jest: Imate bombu u rukama i samo čekamo kad će eksplodirati - kaže.
Vujčić je mogao zabraniti valutnu klauzulu
Rješenja za dužnike sada brzog nema, smatra. Mogu nastaviti otplaćivati kredit i čekati. Mogu konvertirati kredite u kune, ali obračunat će im veću kamatnu stopu, no bar će mirnije spavati.
Vujčić je mogao, smatra Lovrinović, zabraniti valutnu klauzulu i referentnu kamatnu stopu, no HNB čak i dalje dopušta izdavanje kredita vezanih za euro.
- HNB je obična mjenjačnica - zaključuje.
Babić: Moglo bi biti suprotno od onoga što najavljuje Vujčić
Ekonomist Ante Babić smatra kako u budućnosti ne bi trebalo doći do povećanja rata kredita u eurima, odnosno da korisnike kredita u eurima, prvenstveno stambenih, ne čeka sudbina koja je zadesila korisnike kredita vezanih uz švicarski franak.
- Ne znam točno na što je guverner Vujčić mislio, ali ne vjerujem da se to može dogoditi. Svima je u interesu da se potakne tržište nekretnina, a to se neće postići povećanjem kamatnih stopa već njihovim smanjivanjem - rekao je Babić za HRT.
Dodao je kako su u Hrvatskoj i dalje previsoke kamate na kredite, odnosno da su znatno iznad prosjeka Europske unije i da bi baš zbog toga stvari mogle krenuti u suprotnom smjeru od onoga što najavljuje guverner Vujčić.
"Do drastičnog rasta ne bi trebalo doći idućih godina"
Svjetski stručnjaci prognoziraju kako do drastičnog rasta ne bi trebalo doći u idućih nekoliko godina.
Šuker: Kamatne stope trebaju biti fiksne
HDZ-ov Ivan Šuker navodi da su sadašnje kamatne stope rezultat povijesno niskog EURIBOR-a, a ne kreditnog statusa zemlje. Poručio je da svi koji dižu kredite trebaju razmišljati o toj potencijalnoj opasnosti. Na pitanje što bi trebalo učiniti da ne dođe do šoka dužnika, smatra da bi banke trebale s građanima potpisati ugovor o fiksnoj kamatnoj stopi.
Jedno od rješenja vidi i eliminiranje valutne klauzule te poručuje da se o tome u budućnosti treba razmišljati.
- Hrvatska naprosto mora odustati od nekih modela koji su bili u prošlim vremenima. Možda da nismo imali valutne klauzule bi ponašanje banaka i krediti bili sasvim drugačiji. Valutna klauzula je zaštita onih koji daju kredite - rekao je.
Upitan je li HDZ spreman podržati uvođenje negativnih kamata, Šuker je uzvratio "zašto ne, ako to daje pozitivne rezultate".
- Hrvatska s ovakvom makroekonomskom neravnotežom, visokim deficitom i javnim dugom sigurno ne može biti zemlje koja će imati negativnu kamatnu stopu. Ne vidim kako bi je Hrvatska mogla uvesti - zaključio je.