Kriza u SAD-u započela je prije nekoliko godina. U ozračju tadašnjeg optimizma banke su građanima davale kredite za kupnju nekretnina. Rat u Iraku i kriza na Bliskom istoku zemlju su odveli u krizu. Nafta je skočila, tvrtke rezale troškove, a ljudi ostajali bez posla i više nisu mogli plaćati kredite. Njihove nekretnine završile su na bubnju, a nitko ih nije mogao kupiti. Kriza se prelila u Europu, a sudeći po alarmantnim apelima naših gospodarstvenika, i u Hrvatsku. Tako je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca zatražila od premijera pokretanje interventnog fonda vrijednog 15 milijardi kuna. U tom fondu neće biti gotovina nego državna jamstva.
- Ako tvrtki zatreba kredit, za kompaniju može jamčiti država - objasnio je prijedlog Damir Kuštrak iz HUP-a. Podsjetimo, iduće godine na naplatu stiže oko 4,5 milijardi kuna glavnica nekim poduzećima. Banke vjerojatno neće htjeti svima produžiti kredite pa bi taj problem trebala riješiti državna jamstva. Ako fonda ne bi bilo, moguć je domino kolaps. U slučaju sloma veće kompanije, na tisuće ljudi može izgubiti radna mjesta (prema nekim procjenama ugroženo je 40.000 radnih mjesta), usporit će se gospodarstvo, teže će se naplaćivati potraživanja, a moguć je i potpuni prestanak proizvodnje. Takva situacija mnogim se domaćim poduzećima dogodila u doba ratne krize.  Ekonomist Željko Lovrinčević procjenjuje da će najviše problema biti u graditeljstvu, brodogradnji i trgovini. S druge strane, u Hrvatskoj je “tiho” zavladala i kreditna kriza. Kamate na stambene kredite u ovoj su godini porasle za 0,5 posto u prosjeku.
Građanin koji je 2006. godine kupio stan vrijedan 100.000 eura kreditom na 25 godina mjesečno na ratu izdvaja oko 4593 kune. Čovjek koji je stan kupio u prošlih šest mjeseci kredit je dobio uz višu kamatu. Danas za isti takav kredit plaća mjesečnu ratu od 4860 kuna ili gotovo 300 kuna više nego da je kredit uzeo prije dvije godine. Konačni zbroj je još šokantniji. Čovjek koji je prije dvije godine uzeo 100.000 eura kredita na kamate će u konačnici dati 91.460 eura, a čovjek koji se danas mora zadužiti na kamatama će za 25 godina platiti 11.000 eura više kamata. Osim toga, banke su žestoko postrožile uvjete kreditiranja. Opet se traže jamci, hipoteke, mjesecima se čeka odobravanje kredita. Kamate na stambene kredite povećale su sve hrvatske banke - Zaba je digla kamate za kredite u eurima sa 5,90 na 6,5 posto, Hypo banka sa 6,60 na 6,90, a PBZ sa 6,05 na 6,55 posto. U konačnici to znači nekoliko stotina kuna više na mjesečnoj rati i nekoliko tisuća eura nakon 25 godina. Što je veći kredit, veća je i mjesečna razlika.  Upravo krediti građana potakli su zastupnika Damira Kajina (IDS) da upita premijera razmišlja li Vlada o formiranju fonda i za građane koji zbog porasta kamata ne mogu otplaćivati kredite. Predložio je da se građanima dopusti jednogodišnja odgoda plaćanja kredita u slučaju da dobiju otkaz. Kajin na svoj prijedlog još nije dobio odgovor, no Sanader je iznio zabrinjavajuće brojke HNB-a po kojima bi kamate na kredite mogle još porasti. Ako se stvari nastave u ovom smjeru, moguće je da se kriza američkih razmjera, gdje je na tisuće ljudi ostalo bez domova, prelije i na Hrvatsku.

NEKRETNINE SE SVE MANJE PRODAJU
Prosječna cijena kvadrata od 2006. do 2008. porasla je sa 1823 na 2105 eura. No zbog slabe kupovne moći i velike ponude cijene padaju. Najskuplje prosječne cijene stanova su u Dubrovniku, gdje za kvadrat traže 3500 eura. Split i središte metropole nude cijenu od oko 18.000 kuna po četvornom metru, a u Osijeku je cijena oko 1500 eura. U posljednjih nekoliko godina cijene stanova u Hrvatskoj porasle su za oko deset posto. Trgovci nekretninama potvrđuju da kupaca ima sve manje.