U Hrvatskoj je jako teško doći do stana. Cijene kvadrata su preskupe, a najamnine praktički neizdržive. Zato smo se okupili kako bi podržali kampanju "Stanovanje za sve", rekla je Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad.
Kampanju "Stanovanje za sve" organizira europska građanska inicijativa koja za cilj ima pospiješiti pravo na stan i pravo na stanovanje u cijeloj Europskoj uniji.
POGLEDAJTE VIDEO:
- U Hrvatskoj postoji dva posto javnih stanova, dok primjerice u Beču postoji 60 posto stanova takve vrste. U Hrvatskoj takve stanove dobivaju socijalno ugroženi, ali problem je što je i njima praktički upotpunosti onemogućeno da dobiju takve stanove - ističe Marčetić te dodaje kako je potrebno da stanovanje postane briga, a ne stvar tržišta.
- Tržište nekretnina se pobrinulo za sebe, ali se nije pobrinulo za ljude. Zagreb je u samom u vrhu, zapravo u lošem vrhu, europskih metropola po rastu cijene dugoročnog najma. Procjene su da cijene dugoročnog najma rastu preko 10 posto godišnje. Ono što je još karakteristično za Zagreb jest da su ti stanovi izuzetno niske kvalitete, a imamo i problem diskriminacije mladih, samohranih roditelja ili roditelja s djecom. Ti ljudi prolaze noćnu moru u potražnji za stanom - kaže Marčetić.
'Mladi se iseljavaju jer nemaju za stan'
Veliki je problem i što su stanovi nedostupni za mlade koji se sve više iseljavaju iz Hrvatske. Tri četvrtine mladih u dobi do 34. godine još uvijek živi s roditeljima jer ne mogu pronaći adekvatan smještaj, a problem je i što su im krediti nedostupni jer često su zaposleni na određeno.
- Cijene rastu rapidno, stanovi su skupi, a ne mogu ostvariti povoljne kredite za stanovanje. Želimo da se Hrvatska približi ostalim zemljama po broju javnih stanova - rekao je Kristijan Kovačić iz Mreže mladih Hrvatske, a Bojan Nonković iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju dodaje kako mladi i radnici ne mogu niti uzeti stan u najam jer često moraju dati pola plaće za stanarinu.
Inicijativa je definirana tako da od Europske komisije traži promjenu pravila kako bi se državama članicama omogućilo da lakše financiraju i da lakše grade javne stanove. Gradnja takvih stanova, kažu, ne bi time ulazila u deficit proračuna države koja time ne bi imala opravdanje zašto ne gradi javne stanove.
- Tražimo da javno stanovanje ne bude pitanje tržišta nego pravo čovjeka. Imamo situacije da obitelji žive u svojim stanovima, ali u 40 posto tih kućanstava su prenapućena. Previše ukućana je u jednom stanu, a sve zbog nemogućnosti da se riješi stambeno pitanje za veliku većinu naših ljudi - dodaje Marčetić.
Veća kontrola kratkoročnog najma
Inicijativa će od Europske komisije zatražiti i žešću kontrolu digitalnih servisa za kratkoročni najam stanova. Kako su gradovi postali sve popularnija turistička odredišta, mnogi vlasnici stanova su se prebacili iz dugoročnog iznajmljivanja stanova u kratkoročno.
- Sve je manje stanova dostupno za dugoročni najam. Države ne kontroliraju digitalne servise pa onda za njih ne vrijede ista pravila. Prostori su postali za turizam, a ne za stanovanje. Neke države i gradovi su uspjeli riješiti taj problem uvođenjem minimalnog trajanja kratkoročnog najma, uvođenjem nekih poreza i slično. To su napravili Berlin, Madrid, Amsterdam, itd. Time bi se dio stanova vratio u dugoročni najam - ističe Marčetić.
Ovu inicijativu pokrenulo je 13 zemalja iz EU, uključujući Hrvatsku, a kampanju je u Hrvatskoj podržalo već 17 organizacija. Kampanja će se godinu dana voditi na razini cijele Europe, a svi građani će moći potpisati i peticiju na stranici housingforall.eu.