Želimo osvijestiti ljude da azbest još postoji, a na njegove opasnosti upozoravamo od 2012., rekao je Nenad Maljković, predsjednik udruge Moj otok. U Velikoj Gorici govorio je o opasnostima azbesta od kojeg su najčešće napravljene ploče na krovovima i fasadama. No azbesta ima i u cijevima, poput ventilacijskih ili vodovodnih.
- To je bila 109. prezentacija u pet godina. Od toga su dva predavanja bila u Crnoj Gori - dodao je Nenad Maljković.
Zadovoljan je jer su promijenili svijest ljudi i potaknuli ih da uklone azbest iz svoje okoline. Udrugu Moj otok osnovali su na Krku i najprije tamo pokrenuli akciju “Moja Hrvatska bez azbesta!”. Već te prve godine na Krku su u tri mjeseca zamijenili 200 krovova. Svijest o zdravijoj okolini bez kancerogenog azbesta proširili su Hrvatskom.
- Azbest, što je stariji, više se trusi, raznosi ga vjetar i opasniji je - upozorava Maljković.
Organizirajući predavanja i akcije zamjene krovova uspjeli su dogovoriti i popuste kod proizvođača crijepa ili za druge vrsta pokrova.
- Radovima na krovovima potaknuli smo i gospodarstvo tog kraja jer su radili lokalni krovopokrivači, tesari, prijevoznici... - napominje.
Osim popusta proizvođača, odnosno sponzora, novac su davali i sakupljači azbesta.
- Sponzori su pokrivali između 16 i 32 kune po četvornome metru. Uz poticaje Grada ili Općine, kao na primjer na Krku, mogao se dobiti novi pokrov za stari. Trebalo je platiti samo radove i materijal - pojašnjava Maljković.
- Fond za zaštitu okoliša nema novca i više ne plaćaju sakupljačima za zbrinjavanje azbesta. Nema novca za zdravlje, za uklanjanje azbesta, a ministar je najavio da će subvencionirati kupnju električnih automobila. Je li važnije sačuvati ljudski život ili poboljšati energetsku učinkovitost - pita se Maljković.
Međutim, na stranicama Fonda navedeno je da se iščekuje odluka Europske unije o sufinanciranju uklanjanja azbesta za sljedeću godinu i da se projekt nastavlja.
- Trenutačno sve ovisi o lokalnoj samoupravi. Našoj akciji se tijekom ovih godina priključilo devedesetak gradova i općina. Oni koji imaju imaju više novca, njih četrdesetak sufinanciraju ili su pomagali zamjenu azbesta na krovovima ili fasadama u minimalnom iznosu od 30 posto. Na Krku su to Krk, Punat i Baška, a prije je i Vrbnik. Daju i Poreč te niz gradova i općina u Istri te Bjelovar, Čazma... - rekao je Maljković.
- Trebalo bi doraditi taj Pravilnik, jer u jednom članku piše da zbrinjavanje azbesta plaća Fond, a u drugom da je za to zadužena lokalna samouprava - napominje.
Pita se gdje sad završava azbest s krovova.
- Novi list je objavio da su na području Rijeke 2014. zbrinuli 49 tona azbesta, 81 tonu 2015., a lani 31 tonu - govori.
Napominje da gradovi i općine što prije trebaju popisati sva mjesta na kojima se odbacuje opasan azbest.
Gradovi i općine sami financiraju uklanjanje azbesta
Do 31. srpnja 2016. za zbrinjavanje azbesta bila je zadužena država, a od 5. kolovoza prebacili su to na lokalnu vlast prema Pravilniku o građevinskom otpadu i otpadu koji sadrži azbest. No gradovi i općine za to nemaju novca pa azbest opet završi i u prirodi, a o tome im javljaju i stranci.